Neuralink implantati: budućnost ili srljanje?

Vjerujem da ste do ovog trenutka svi već pročitali vijest da je Elon Musk predstavio Gertrude, prasicu sa neuroimplantatima, projekat njegove kompanije Neuralink. Gertruda nije jedino prase s implantatima - ima ih još dvoje, kao u priči o tri praščića.

Demonstracija uživo toga šta ova svinja radi, njenih neuroloških funkcija, praćena je preko ekrana. Ne izgleda ni kao Ghost in the shell ni kao Borg. Gertrude, kojoj je implantat ugrađen u dio mozga za kontrolu njuha, njušila je i jela hranu, dok se na ekranu pratila neurološka aktivnost životinje. Kod druge svinje, Dorothy, implantant je uklonjen, što je također važna demonstracija - da se jednom ugrađeni implantat može ukloniti bez posljedica i da je životinja i nakon toga zdrava.

Musk je u julu 2020. najavio da će 28. avgusta pokazati šta radi Neuralink, njegova kompanija osnovana 2016. godine, a koja razvija implantabilna sučelja mozak-mašina. 

Ovo nije nov koncept: 2015. godine stvoreno je sučelje, interface mozak-kičmena moždina, koja je uspjela premostiti povredu na kičmenoj moždini makaki majmuna. Čak se 2016. radilo i nešto slično ovom što radi Musk - u mozak je implantiran čip koji je kod osobe obnovio mogućnost pokretanja ruke. Tu je Neil Harbisson - umjetnik-kiborg, koji si je dao ugraditi jednu antenu u lobanju, a mediji ga opisuju kao prvog kiborga. 

Gertrude, izvor Neuralink demo

U jeku paranoje u čipiranju putem vakcine, koje, prema teoretičarima zavjera, pokušava ostvariti Bill Gates, Elon Musk je odabrao idealan trenutak da predstavi šta se sve radi u Neuralinku. Da, radi se o čipiranju prvo životinja, s aspiracijom na čipiranje ljudi, pomoću čipa dužine 23 mm, s vrlo tankim žičicama, 10x tanjim od promjera ljudske dlake. Glavni cilj ovog grandioznog projekta jeste terapija oštećenja mozga i različitih trauma, povreda koje su dovele do paralize. Ova tehnologija bi omogućila da nepokretni prohodaju. Isto tako, mogla bi pomoći osobama s ALS - da prohodaju i govore. Ja vjerujem da bi pokojni Hawking bio pristalica ovoga.

Dizajn je bio testiran na 19 vrsta životinja s 87% uspjeha. Elon je objasnio kako se životinje s implantatima ne razlikuju od onih bez, da su zdrave, te zagonetno, u svom stilu dodao "možda i ja imam implantat, a vito ne znate". 

Proces ugrađivanja implantata i elektroda u lobanju, prema riječima Muska, ne zahtijeva opštu anesteziju, a proceduru u trajanju od oko sat vremena bi obavljao robot. Ostao bi mali ožiljak, a procedura bi bila bez krvi. 

Neuralink je također eksperimentisao ne sa jednim implantatom, već sa dva i zaključili su da je i ovo moguće. Izvorno je Neuralink zamislio da implantat budeiza uha. Ali sada tvrtka kaže da će implantat biti dovoljno mali da se stavi na lobanju, čineći ga praktički nevidljivim ispod vaše kose.

"To smo pojednostavili na nešto otprilike veličine velikog novčića", rekao je Musk. "Ide vam u lobanju i zamjenjuje dio lobanje. A onda se žice spoje unutar nekoliko centimetara, otprilike centimetar od uređaja“, objasnio je Musk.

"To je poput Fitbita u vašoj lubanji s malenim žicama", dodao je, napominjući da će sam implantat puniti na bateriju poput pametnog sata. "Dakle, možete ga koristiti cijeli dan, a puniti ga noću i imati punu funkcionalnost", rekao je Musk.

Implantat bi bio u mogućnosti komunicirati s vašim pametnim telefonom putem Bluetootha i potencijalno drugim uređajima, poput miša i tipkovnice, omogućujući vam da svojim uređajima upravljate svojim mislima. To će uključivati čitanje moždanih signala kako biste utvrdili koje radnje pokušavate izvršiti, a zatim prevođenje tih radnji u računalne naredbe.

Izvor: Neuralink Demo

No, Neuralink ne krije da im je dugoročni cilj stvaranje simbioze čovjeka i tehnologije. I tu leži problem: naime to budi naše najveće strahove - od toga da se neko naučno otkriće namijenjeno za pomoć i poboljšanje života ljudi s traumom može u budućnosti, mic po mic pretvoriti u master plan za uništenje čovječanstva, do same horor pomisli da bi ljudi u budućnosti mogli biti polumašine.

Šta ja mislim o tome? Nisam drugačija od puno drugih ljudi. Jedan dio mene kaže da želim to - da bude poboljšava verzija sebe, što bi, u krajnjem slučaju i trebao biti naš cilj - da budemo bolji od sebe. Bolja percepcija, motoričke sposbnosti...ili da se, kao u Altered Carbon možemo mozgom uključiti na internet i surfati. Jer ionako, ljudsko tijelo je trošno, i način da prebrodimo evolutivne poteškoće jeste da se poboljšamo.

Ne znam šta bi mi implantant zapravo mogao pružiti i pobošljati. Ta posthumana budućnost, da li u njoj ima mjesta za polurobotska poluorganska bića sa znatno dužim vijekom trajanja, znatno dužom mladošću? Ne znamo, zaista ne znamo, šta ovo znači i donosi.

S druge strane, ona druga polovina mene ne želi to. Da li će nas implantat povezati s drugim ljudima, njihovim pričama, problemima, opterećenjima, mislima? Ma, ne treba mi to, dosta mi je mene same. Ne želi da moje dijelo bude modem, borg, šta ako se desi da se ne možemo "otkopčati" iz mreže, šta ako bismo postalo robovi (a kao da to nismo već u neku ruku). Zamislite, pokvari vam se implantat i onda se ne možete skinuti s mreže informacija koje vas preplavljuju? Sad još uvijek možemo isključiti  komp i pametni telefon, ako ništa. Kako ćemo onda plaćati račune? Kakve će nam kazne biti ako nešto ne uradimo? Kažnjavanje iritantnim zvucima, elektrošokovima? 

Nažalost, uopšte ne postoji način da predviđamo dokle će nas ova otkrića odvesti. Sjećam se naše inženjerke robotike, Maje Hadžiselimović, koja je jedne prilike rekla kako bi željela to, imati implantat i da je to previše ne brine...Dakle, pred nama su evolutivni izazovi, šta ako ovo podijeli ljudsku rasu na naprednu, one koji imaju implantat i na one koji su odlučili ostati 100% organic? Strah od toga da bi se ljudima moglo upravljati na daljinu preko implantata također postoji. Zamislite da u dalekoj budućnosti glasamo preko implantata i neko hakira sistem? 

Da li mislimo da ne bi bilo stigmatizacije i jednih i drugih, ksenofobije i mržnje? Da li bismo svi morali primiti implantat? I jedna i druga opcija bi, po mom mišljenju, imale mnogo vulnerabilnosti. Kako se implantati mogu zaštiti od hakiranja? Možda niko ne želi poremetiti implantat jedne Gertrude, ali glasača - itekako da. Da li će kvantna kriptografija uskočiti u ovu priču?

Već imamo optogenetiku - kontrolu mozga pomoću svjetlosti. ali nije dozvoljeno ovako nešto provoditi na ljudima. 

Ono što mislim da će se dogoditi, posve sigurno, jeste jačanje paranoje pokreta koji se protive nauci, grupacija koje tvrde da se sve ovo radi kako bi se ljudi porobili, potčinili, ovo je njima kao kec na desetku. Doći će do još veće konfuzije, podjele u ionako teškim vremenima, kada se nauka jedva čuje, a sulude ideje uzimaju maha.