Ekonomska vrijednost ekosistema: koralni grebeni

Da li ste se ikad zapitali koliko vrijedi usluga ekosistema? Koliko uštedimo ili koliko zaradimo na određenim procesima koji se dešavaju u prirodi, na postojanju određenih bioloških sistema?

Neki od vas će mi sigurno zamjeriti što ovako postavljam stvari, nazivajući sve to kapitalističkom ujdurmom, ali novac je broj, a broj je nešto mjerljivo te kada vrijednost nekog ekosistema stavimo u eure ili dolare, onda tek možemo otprilike shvatiti njegovu vrijednost i važnost očuvanja. 

Konkretno, u radu objavljenom u Nature Communications, pod naslovom "The global flood protection savings provided by coral reefs", pokazano je kako to što koraljni grebeni štite od poplava vrijedi čak oko 4 milijarde američkih dolara godišnje, na globalnom nivou. Odnosno, štete koje bi nastale poplavama i olujama bi toliko koštale. Neke od zemalja koje koraljni grebeni štite na ovaj način su Malezija, Indonezija, Filipini, Meksiko i Kuba i ove zemlje imaju najviše koristi od postojanja koraljnih grebena. Međutim, u širem smislu, sve one zemlje koje se nalaze u blizini koraljnih grebena, poput sjeveroistočnog dijela Australije, jednog dijela SAD i zalivskih zemalja, imaju koristi od ovih formacija.

Koraljni grebeni danas štite 71 000 kilometara obalne linije u cijelom svijetu. U uslovima ekstremnih vremenskih nepogoda, kakve se dešavaju jednom u 50 ili 100 godina, vrijednost ove "usluge" koraljnih ekosistema raste i na 100 milijardi američkih dolara. Nažalost, živimo u svijetu gdje bi takve oluje mogle biti i češće te je izuzetno važno čuvati ove ekosistema. 

Naučnici sa Nature Conservancy, Santa Cruz, koji su radili ovu procjenu preko modela, u svom radu su pokazali da, kada bi se visina koraljnih grebena smanjila sa 1m, tada bi se šteta u područjima koja danas grebeni štite udvostručila, na čak preko 8 milijardi američki dolara.