Da li vakcinacija protiv gripe može izazvati smrt i da li otežava kliničku sliku COVID-19?
Dezinformacije o vakcini protiv gripe
Nekoliko narativa
dezinformacija kruže o vakcini protiv gripe: jedan je da ova vakcina uzrokuje
smrt, zatim onaj da osobe koje prime vakcinu protiv gripe imaju težu kliničku
sliku COVID-19, te onaj da osobe koje prime vakcinu protiv gripe imaju veći
rizik da obole od COVID-19 i da je smrtnost od COVID-19 među vakcinisanim
protiv gripe veća nego među nevakcinisanim. Sve ovo su netačnosti, ali
obeshrabruju ljude da prime vakcinu protiv gripe.
Smrtni slučajevi nakon vakcinacije protiv gripe?
2014. je
zabilježeno nekoliko smrtnih slučajeva starijih osoba nakon vakcinacije protiv
gripe, ali ovdje se nije radilo o neželjenoj reakciji, nego o neželjenim
događajima. Neželjeni događaji su, po definiciji, oni događaji koji nastupe
nakon uzimanja lijeka ili primanja vakcine, ali nisu uzročno-posljedično
povezani s tim. U Italiji su te osobe primile vakcinu Fluad, koja kod nas nije
registrovana i dostupna.
Vakcina protiv
gripe koja je obično dostupna kod nas je Vaxigrip (Vaxigrip Tetra), proizvođača
Sanofi Pasteur. Također, Evropska agencija za lijekove je povodom ovih događaja
izdala saopštenje da nema dokaza da je Fluad vakcina uzrok
ovih smrtnih slučajeva.
Vakcina protiv gripe ne povećava smrtnost od COVID-19
Što se tiče toga da
je vakcina protiv gripe opasna jer povećava smrtnost od COVID-19, postoje dva
izvora ove dezinformacije. Jedna je manipulativna interpretacija jednog istraživanja
Američkog ministarstva odbrane o virusnoj interferenciji, odnosno pojavi da
zaraza jednim virusom, poput virusa influence, smanjuje rizik zaraze nekim
drugim virusom.
Originalna studija,
objavljena u naučnom časopisu Vaccine u januaru 2020. godine, istraživala je
mogućnost virusne interferencije na populaciji uposlenika Američkog
ministarstva odbrane u sezoni 2017-2018. i zaključila da ima malo dokaza za
ovaj fenomen u ovom slučaju.
Pogrešno je
tumačenje ove studije da osobe vakcinisane protiv gripe imaju 36% veću
mogućnost da se zaraze nekim koronavirusom (2017-2018. se nije znalo za
SARS-CoV-2) . Studija nije dokaz da oni koji se vakcinišu protiv gripe imaju
veći rizik obolijevanja od COVID-19 niti se studija time bavila.
Nedavno su se
pojavile i studije koje tvrde suprotno – da vakcina protiv gripe ima i
djelimičan zaštitni efekat protiv novog koronavirusa. Ova nizozemska studija se nalazi na pre-print
platformi medRxiv, što znači da je nisu recenzirali stručnjaci iz odgovarajuće
uže naučne oblasti te da će biti potrebne rigoroznije studije da se ovaj efekat
vakcine protiv gripe potvrdi ili pokaže kao nedovoljno jak.
Druga studija,
objavljena u časopisu PeerJ , koji zapravo nije neki visokorangirani, a
pogotovo ne prestižni časopis, tvrdi da postoji pozitivna korelacija između
broja oboljelih od COVID-19 i vakcinisanih protiv gripe među starijom
populacijom.
Ova studija ima
puno metodoloških manjkavosti, a bitno je istaći i da je autor studije,
Christian Wehenkel, specijalista šumarske genetike, dakle niti je epidemiolog,
niti vakcinolog, imunolog, niti specijalista iz oblasti javnog zdravstva ili
medicine uopšte.
U spomenutoj studiji
nisu uključeni drugi parametri, poput toga da li su vakcinisane osobe imale
dijabetes, kakav su pristup zdravstvenoj skrbi imale i mnogi drugi. Zatim, radi
se o ekološkoj studiji, u kojima su populacije slabo definisane i kontrolisane,
te tako predstavljaju slabiji nivo dokaza za nešto. Ova studija nije ni
pokušala izvesti pravu analizu korelacije, jer to što se nešto desilo nakon
nečega, ne mora isključivo značiti da je ono prvo uzrok drugog.
Sistematski
pregledi dokaza pokazuju kako nema jake korelacije između toga da vakcine
protiv gripe povećavaju rizik obolijevanja od COVID-19 il pojavu teže kliničke
slike i smrtnog ishoda. Drugim, riječima, nema razloga da neko ko spada u grupu
pod naročitim rizikom od gripe ili ko se želi vakcinisati protiv gripe to ne
uradi, nego, štaviše, treba se vakcinisati i time bar smanjiti rizik
obolijevanja od jedne bolesti protiv koje se možemo boriti vakcinama.
Istraživanja
pokazuju i da je moguće u isto vrijeme imati infekcije uzrokovane i virusim
gripe i virusom SARS-CoV-2 što znatno komplikuje i otežava kliničku sliku i
odgovor organizma na infekciju.
Ko treba primiti vakcinu protiv gripe?
Osobe koje imaju
naročit rizik obolijevanja od gripe te razvoja teže kliničke slike influence,
koja iscrpljuje organizam i može voditi ka tome da je osobu potrebno hospitalizirati
su stariji od 65 godina i trudnice. Također, grupa ljudi za koju je
preporučljivo da se vakcinišu su i zdravstveni radnici, pogotovo oni u domovima
zdravlja, koji dolaze dnevno u doticaj sa mnogo ljudi.
Djeca do 9 godina koja ranije nisu primila vakcinu, primaju 2 doze vakcine (Vaxigrip) od po 0.5ml (to je doza za odrasle) u razmaku od najmanje 4 sedmice.
Nuspojave vakcine protiv gripe
U BiH je zastupljena vkacina protiv gripe proizvođača Sanofi Pasteur i već dvije sezone to je četverovalentna vakcina Vaxigrip Tetra.
Nuspojave opisane u upusttvo ove vakcine uključuju:
-vrlo česte (kod 1 od 10 osoba): bol na mjestu primjene, bol u mišićima, glavobolja i slabost
-česte (kod manje od 1 od 10 osoba): groznica, drhtanje, reakcije na mjestu primjene, poput crvenila, oticanje i otvrdnuće na mjestu primjene vakcine
-manje česte (kod manje od 1 na 100 osoba): omaglice, umor, modrice na mjestu primjene vakcine, svrbež, oticanje žijezda na vratu ili ispod pazuha, navala vrućine (potonje kod starijih osoba)
-rijetke (kod manje od na 1000): anomalije u pecepciji dodira, bola, topline i hladnoće, pospanost, umor, pojačano znojenje i bol u zglobovima
Primjedbe
Objavi komentar