Nauka u 2017: april, maj i juni

Sve dobre vijesti iz nauke u 2017. vezane su napredak u našem poimanju svemira i napredak biotehnologiji, naročito terapije genima, a sve loše su se odnosile na uništavanje životne sredine i ranjivih ekosistema. 

Tako je u aprilu objavljeno da je nastupilo drugo masovno izbljeljivanje područja Velikog koralnog grebena - katastrofom su pogođene 2/3 područja. O tome šta je to izbjeljivanje koralnih greba i zbog čega se događa, pročitajte više ovdje. 

22. aprila ove godine održan je i prvi globalni Marš za nauku u kojem su naučnici i promotiri nauke i racionalnog mišljenja izašli na jednu vrstu protesta (mada inicijatori Marša ne vole to nazivati "protest") kako bi skrenuli pažnju na sve veće bježanje od činjenica te budžetske rezove u oblasti istraživanja. Marš je održan i u Sarajevu te drudim gradovima naših blakanskih državica. To je i dan kada je Cassini posljednji put prošao pored Titana i krenuo na put u prostor između Saturna i njegovih prstena, prije nego što se sruši na ovu planetu. Cassini je svoju misiju završio u septembru 2017. 

Također, otkrivene su i gusjenice koje mogu jesti, nećete vjerovati, plastiku, a stvorena je i prva vještačka retina. 

Krajem maja, Fermilab se vraća u utrku - pokazuju da i oni "konja za trku imaju", s obzirom da je CERN prestigao Fermilab u mnogo aktivnosti. Fermilab se fokusira na istraživanje miona (muona) u eksperimentu Muon g-2.

U maju, grupa iz Srbije potpisuje sramnu peticiju u kojoj traže preispitivanje Darwinove teorije evolucije, miješajući je sa niz stvar, čime su pokazali svoje neznjanje. Nažalost, ovaj čin neobrazovanosti i zaluđenosti našao je svoje pristaše na društvenim mrežama. No na sreću, na tome je i ostalo. 

Elon Musk objavljuje prvog juna ove godine svoj plan za "spašavanje ljudske vrste", nazvan "Making humans a Multi-Planetary Species" i plan osvajanja Marsa. Good luck with that, Mr Musk! S obzirom na to kojom brzinom uništavamo pale blue dot, trebaće nam neka nova stijena da je naselimo. Pa makar pomoću suludih i vrlo neodrživih planova multimilijardera. Možda se jednog dana Elonov san i ostvari, a do tada moramo održati ovaj jedini dom koji imamo. Možda Musk nalazi da je jako zanimljivo živjeti na planeti koja ima gravitaciju 37% one na Zemlji, možda mu se ne sviđa Mjesec, ali neka razvija svoj plan. 

No najzanimljivije stvari u ovom periodu godine došle su nam iz oblasti paleontologije i arheologije. Otkriveno je da je nedavno pronađena vrsta roda Homo, nazvana Homo naledi zapravo savremenik drevnih ljudi. Ova vrsta, čiji su ostaci pronađeni u pećini Rising star u Južnoj Africi, ima vrlo primitivne karakteristike, ali je zapravo postojala prije nekih 300 000 godina. 

7. juna naučnici objavljuju dokaze kako je naša vrsta, Homo sapiens, 100 000 godina starija nego što se to do sada mislilo. Ostaci, pronađeni u pećini Jebel Irhoud, smeštenoj na zapadu Afrike na oko 75 km zapadno od Marakeša, stari su oko 300 000 godina, dok su do sada najstariji fosilni ostaci naše vrste bili stari oko 200 000 godina. Također, u cijeloj priči je veoma zanimljivo i to što su ostaci pronađeni na zapadu Afrike jer su kosti koje su do sada pronalažene bile su uglavnom iz regije istočne Afrike. 

Lobanja Homo sapiens iz Jebel Irhoud

Dakle, nije spekulacija, nekad su ove dvije vrste praktično istovremeno naseljavale afrički kontinent. 

Sutra ćemo se podsjetiti šta se u nauci dešavalo u toku ljeta.