Neolitske super-žene

Prethistorijske žene, koje su ručno mljele zrnevlje i obrađivale zemljište,bile su snažnije od današnjih sportašica - pokazale su analize skeleta drevnih žena. 

U radu objavljenom u Science Advances pod naslovom "Prehistoric women’s manual labor exceeded that of athletes through the first 5500 years of farming in Central Europe", tim naučnika sa Univerziteta Cambridge u Ujedinjenom Kraljevstvu, predvođen Alison Macintosh je iznio svoje zaključke istraživanja razlika između drevnih muškaraca i žena, ljudi koji su živjeli u periodu od 5300 p.n.e. do oko 850. godine naše ere. Drevne kosti su imale strukturu i čvrstoću najbližu onim koje ima kosti današnjih veslačica sa jednom razliku - bile su još jače. 

Ljudi koji su živjeli u periodu ranog razvoja poljodjelstva su imali jače kosti i generalno su bili jači, pretežno zahvaljujući mnogo manuelnog rada, a onda je jačina počela opadati. Progresivno opadanje snage se nastavlja i danas, sa povećanjem sedentarnog načina života.

Alat za ručno mljevenje zrnjevlja iz kamenog doba - dobar workout?

Naučnici su proučavali ostatke 94 žene iz navedenog perioda od nekih 6000 godina, a ostaci su bili porijeklom iz Centralne Evrope, što će reći da su ostaci varirali od perioda neolitika do brončanog-željeznog doba. Kosti koje su bile analizirane bile su humerus (ramena kost) i tibia (goljenična kost), pa su zatim podaci o drevnim kostima upoređeni sa podacima o kostima današnjih žena, prije svega sportašica, ali i žena koje se ne bave intenzivno sportom, 83 uzorka.

ramena kost (humerus)

Utvrđeno je kako su kosti (preciznije, humerus) neolitskih žena bile 30% jače od kostiju modernih žena koje se ne bave intenzivnom sportskom aktivnošću.

Kosturi dvije žene iz mezolitika, Téviec