Principia Mathematica i tupavi mediji

Na današnji dan, nekada davno, davno, toliko davno da se samo knjige i Wikipedija sjećaju, 5. jula 1687. publikovana je Principia Mathematica Isaaca Newtona.

Ne bih ni pisala post o tome da nisam vidjela katastrofalan prilog u rubrici "Na današnji dan" na Face TV.

Lijepo je bilo to da su se sjetili Philosophiæ Naturalis Principia Mathematica, ali na način "ko ni sebi ni svom".

Prva materijalna greška je glasila da je Newton na današnji dan napisao Principia Mathematica. Ok, Newton je bio pobožan čovjek, vjernik da ne kažemo, ali čisto nekako sumnjam da bi Svevišnji dopustio da se nekakva tamo matematika i filozofija prirode napišu za jedan dan. Čak ni Newtonu.

Na današnji dan Philosophiæ Naturalis Principia Mathematica je prvi put publikovana, izašla iz štampe. Kliknite ovdje da vidite jedno jako lijepo elektronsko izdanje Principia, doduše, ne iz 1687., već iz 1846. 

Kad smo već kod godine izdavanja, većina podataka kaže da je u pitanju 1687. dok na samoj prvoj stranici originalnog djela piše 1686.:

Druga stvar koja me je iznervirala u mini-prilogu na Face, jeste to neprekidno papagajsko ponavljanje priče o jabuci, koja je, blago rečeno, apokrifna. Ta priča je vrlo zgodna za djecu i treba je nastaviti njegovati kao urbanu legendu, ali je ne treba pratiti riječima koje sam čula u prilogu da je "Newton odmah povezao silu zbog koje jabuka pada na tlo i silu zbog koje Mjesec kruži oko Zemlje"...ili tako nekako je bilo rečeno...

Zaboga, ne, ne, ne i ne!

Pa da je Tvorcu iz zjenice isp'o, niko ne bi mogao odmah povezati da se i u jednom i u drugom slučaju radi o istoj sili - o gravitaciji. Newton jeste posmatrao pad jabuke i to ga je inspirisalo da postavi pitanja kako i zašto, ta čuvena empiristička pitanja, ali nije rekao Eureka! - i shvatio gravitaciju. U nauci nema eureka-momenata, ne bez velikog razmišljanja, provjeravanja i eksperimentiranja. Baj d vej - naučnici ni do dan-danas nisu baš sigurni šta je gravitacija i otkud ona, zato i rade te sjajne ekperimente u CERN-u i drugim istraživačkim centrima. 

"Jabuka-momenat" je opisao William Stukeley, arheolog po zanimanju, a po hobiju prvi Newtonov biograf. Sam Newton je ispričao Stukeley priču o jabuci, a ovaj ju je zapisao u prvoj biografiji Newtona pod naslovom Memoirs of Sir Isaac Newton's Life:

"Poslije večere, kako je bilo toplo, otišli smo u baštu i pili čaj, u sjeni drveća jabuke",- ispričao mi je (...) Dok je on sjedio i razmišljao, jabuka je pala. "Zašto  jabuka uvijek pada okomito na tlo", pomislio je.

Dakle, možda ga jabuka nije čak ni udarila, a naročito se nije desilo da u ekstazi od udarca poveže silu koja drži galaksije na okupu i težnju objekata na Zemlji da padaju okomito prema dolje.

Memoirs of Sir Isaac Newton's Life Royal Society je stavio u elektronsku formu i možete ih vidjeti ovdje.