Ovo nije još samo jedan tekst o New Horizons i Plutonu

Sonda New Horizons, umjetnička vizija, Image:NASA

Ah, danas je jedan od onih dana kada se mediji sjete kako treba izvještavati i iz oblasti nauke. 

Jer, danas je dan kada ćemo biti oči u oči sa Plutonom - bogom podzemlja, planetom protjeranom iz raja Solarnog sistema. 

Sonda New Horizons lansirana je 19. januara 2006. (u 19h po UTC), dakle,  prije 9 godina, 5 mjeseci i 25 dana, sa svemirske stanice Cape Canaveral, dakle, sa planete Zemlje. Trebalo joj je više od 9 godina da pređe oko 4.8 milijarde kilometara i dođe do nebeskog tijela zvanog Pluton - planete koja te iste godine, 2006., "izbačena" iz Solarnog sistema (sad se označava kao planetoid, plutoid i "trans-neptunski objekt")

Problem sa Plutonom leži u činjenici da on ne ispunjava treći uslov definicije planete po IAU rezoluciji, a koji glasi da planete mora "očistiti" prostor oko sebe. Pluton se nalazi u Kuiperovom pojasu, regionu punom asteroida, zaleđenih gasova i stijena i trebalo je da svojom gravitacijom "rastjera sve te objekte. Ali nije.

Također, Pluton ima jednu vrlo čudnu vezu bez obaveza sa Neptunom. Pluton i Neptun, odnosno, Had i Posejdon prema grčkoj mitologiji, jesu dva brata rođena i obično se prikazuju kao ne baš simpatična i dobrohotna božanstva. A što bi i bili dobri kada je jedan bog podzemlja, a drugi diže talase po morima i donosi smrt. Kada se još malo zadržimo na grčkoj mitologiji, vidimo da se Had/Pluton javlja u malo mitova, ali onda kada se javi, zaista zna kako da motiviše radnju - Demetri, božici ratarstva, otima kći Perzefonu, božicu vegetacije, na silu je natjera da pojede kod njega par zrna nara (ko pojede nešto u podzemlju, ne može se vratiti na ovaj svijet), oženi je i lijepo se zabavlja dok jadna Demetra odlazi u pećinu i pada u depresiju. Zbog toga ništa ne rađa, a ljudi ne prinose žrtve bogovima. Ozlojađeni drugi bogovi govore Demetri što se dogodilo, ali ona je toliko tužna zbog kćerke da je svijet osuđen na propast. Kako bi spasio stvar, Zevs narađuje Hadu da pusti Perzefonu da pola godine bude sa majkom Demetrom, a pola sa njim u podzemlju. Zato vegetacija miruje jednim dijelom godine, bilo je objašnjenje Starih Grka. Ova priča o Demetri koja traži Perzefonu zbog bezobrazluka obijesnog Hada bila je temelj Eleuzinskih misterija, koje su opet, veoma jako utjecale na razvoj antičke kulture, ali to je već druga priča. Uglavnom, prije nego što je Zevs odlučio da Perzefona smije provesti dio godine sa majkom Demetrom, Demetra se uspjela izliječiti od depresije - kada je prerušena u staricu boravila na dvoru kralja Keleja, uspjela ju je nasmijati Kelejeva služavka Bauba pokazavši joj ono mjesto između ženskih nogu koje nije pristojno spomenuti na jednom scitech blogu. I zemlja je počela ponovo režati.

Uglavnom, vratimo se Plutonu i Neptunu. Plutonova orbita se preklapa sa Neptunovom tako da na period od 20 godina svakih 248 Zemljinih godina Pluton orbitira oko Sunca unutar Neptunove orbite. Neptun ima velik utjecaj na Plutonovu orbitu i postoje teorije kako se Pluton formirao nešto bliže Suncu nego što se sad nalazi, ali je bio "odgurnut" gravitacijom Neptuna, pa ga je vlastita gravitacija spasila da ne ode predaleko, tako da su ove dvije planete danas u nekoj vrsti zajedničkih okova. Plutonova orbita je, za razliku od drugih planetarnih orbita, izraženo eliptična.

Pluton su nazvali i "druga crvena planeta". Prva je, naravno, Mars, i on je crven zbog prisutnih oksida željeza u stijenama,  ali šta Plutonu daje crvenu boju?

Pluton ima atmosferu i ona je mnogo veća, ali i rjeđa od atmosfere Zemlje. U njoj ima dušika, ugljanemonoksida i...metana. Kada ono nešto malo UV zraka sa Sunca dopre do Plutona, one reaguju sa metanom stvarajući jedinjenje tolin, koje daje crvenkasti ton atmosferi Plutona. 

Mitološki bog podzemlja okružen je monstruoznim zvjerinjakom. Pluton - patuljasta planeta, također. Ima svoje prirodne satelite Harona-skeledžiju preko rijeke zaborava, Stiks/Styx- ime rijeke zaborava, Niks/Nix- božica tame, majka Harona i Kerberos- čudovišni pas sa tri glave koji čuva pročelje Podzemlja. 

Pluton, prema snimci sonde New Horizons, napravljene 12.7.2015.Izvor Wikipedija

Lov na ovu planetu trajao je dugo - otkrivena je tek 1930., ali je njeno postojanje predviđeno jošu 19. vijeku zahvaljujući primjećenim anomalijama u orbiti Urana  (ubrzo je bio otkriven Neptun). Prozvan "Planeta X" u početku, Pluton je predugo čekao da se njegove tajne osvijetle. 

Bušova administracija 2001. nije nikako bila sklona da podrži projekat slanja sonde koja bi se približila Plutonu. Nisu projektu bili skloni ni čelni ljudi NASA, ali je Alan Stern, idejni tvorac projekta bio uporan. Projekat je dobio sredstva za finansiranje jer je bio jeftin, u takmičenju sa drugim projektima. 

Projekat je koštao svega 700 miliona dolara. Prolazak pored Plutona je primarna misija sonde New Horizons, a poslije toga... napušta Solarni sistem, ide stopama Voyagera.

Upadate: prije sat vremena je potvrđeno da je Pluton najveći objekat u Kuiperovom pojasu te da mu je prečnik nekih 80 km veći nego što se pretpostavljalo.