Pernati dinosauri - da znamo, ali zašto?



Pernati dinosaur, umjetnička rekonstrukcija (by Zhao Chuang via Science)


Ok, neću pisati o tome kako su današnje ptice potomci dinosaura - vi koji pratite ovaj blog to vjerovatno znate. To je danas već jedno opšte mjesto. Čak postoje indikacije da su dinosauri bili mnogo šareniji nego što smo ih zamišljali te da su bili prekriveni nečim što bih ja nazvala perje-krljušt.

Možda bih sam dodala činjenicu da sve više i više fosila dinosaura biva nađeno u Kini. Možda su drevni Kinezi pronalazili slične fosilne ostatke što ih je i navelo da smišljaju legende i motive sa zmajevima. Jedan od takvih čudesnih stovrenja bio je i zmaj, pardon, dinosaur kojemu su nadjenuli latinsko naučno ime Yi qi - mislim da je to najkraće ime binarne nomenklature. Bio je to, naučnici smatraju, dinosaur sa krilima poput današnjih šišmiša, nevelik, životinjica koja je živjela na drveću.

I dok je Yi qi bio malen, krilima su mahali mnogo veći reptili pokriveni perjem. Paleontolozi sa Kineske Akademije za geološke studije u Pekingu i Univerziteta u Edinburgu, Junchang Lü i Stephen Brusatte su opisali najvećeg (do sada poznatog) pernatog dinosaura. 

Zhenyuanlong suni - kako glasi naučno ime ovog dinosaura - bio je dugačak oko 1.65m, nešto malo duži od kondora, ali je imao oko 20 kg, što je dva puta više od kondora. Gotovo je sigurno kako ova životinja nije mogla letjeti. Ovaj fosil je važan za dokazivanje teorije kako su dinosauri dobivali krila i perje, za rekonstrukciju evolucije sposobnosti letenja.

Zhenyuanlong sunim fosil, Image Credit: Junchang Lu, Stephen Brusatte

Ipak, ostaje nejasno zašto su dinosauri uopšte evoluirali u bića pokrivena perjem?

Jedna od najjinteresantijih teorija, jedna vrlo svježa teorija, kaže kako možda perje nisu ni razvijali kako bi letjeli nego da je perje imalo sasvim drugu ulogu - kod udvaranja kako bi se privukao partner za parenje, nešto kao pauni, tetrijebi i ćurani danas. Ova teorija je vrlo ubjedljiva, mnogi naučnici smatraju. 

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

O serološkim testovima na COVID-19 (prisustvo antitijela)

Slika
Dakle šta se to testira takozvanim serološkim testovima - testovima antitijela i da li možete preći granicu sutra kada se otvore sa tim testom kao dokazom?  Velike je rasprave i svađe izazvala vijest da će se u Republici Srpskoj raditi testovi na COVID-19 koji koštaju 200KM, a u FBiH privatne klinike nude testove od 60KM. Ova drastična razlika u cijeni je zbog toga što se radi o različitim tipovima testova koji daju potpuno različite informacije.  RT-PCR ili RT-qPCR testovi su oni najvažniji dijagnostički testovi, oni o kojima je bilo riječ na početku pandemije - ovo su testovi koji pokazuju imate li trenutno virus. Testovi antitijela -serološki ne traže virus, nego reakciju našeg organizma na virus. Ta reakcija su proteini koje prozvode B-limfociti tj. neke potklase B-limfocita.  Dakle, jednom kada neki antigen (recimo virus, ali antigeni ne moraju biti patogeni, može se raditi i o polenu) dođe u naš organizam, organizam reaguje pokušavajući ukloniti ta...
Pročitajte više