Reprogramirane stanice u terapiji povreda kičme

Hideyuki Okano


Inducirane pluripotentne stanice (iPS) postaju velika stvar. U zemlji gdje su i nastale - ne zaboravimo, stvorio ih je japanski nobelovac Shinya Yamanaka - postaju polako terapeutsko sredstvo. Tim japanskih naučnika je dobio  dozvolu za ubrizgavanje ovih reprogramiranih matičnih stanica u osobe s ozljedama kičme.

Ovo bi bilo prvi put da će se inducirane pluripotentne matične stanice koristiti za liječenje ozljeda kkičme, nakon što je odbor u japanskom ministarstvu zdravstva odobrio studiju 18. februara. 

 IPS stanice nastaju korištenjem nekoliko signalnih molekula, tzv. Yamanakinih faktora, koji potiču već izdiferencirane somatske stanice iz tjelesnog tkiva da se vrate u stanje slično embrionalnim stanicama, tj. da se "reprogramiraju", vrate na "fabričke postavke". Iz ovih stanica se poslije mogu diferencirati ostale stanice, baš kao i iz embrionalnih matičnih stanica.  

Hideyuki Okano, koji predvodi ovaj tim, smatra da će biti moguće reprogramirati matične stanice - prekursore neurona da se razviju u neurone i glia stanice. Njegov tim će pacijentima ubrizgati dva miliona ovih stanica-prekursora po pacijentu i to na mjesto ozljede kičme. To će se morati uraditi u periodu 2 do 4 sedmice nakon nastanka ozljede.

Okano je pokazao kako se ovim postupkom mogu regenerisati neuroni kod majmuna s ozljedama kičme te da se kod ovih majmuna vraća pokretljivost (1).

Okanov tim će provesti eksperimentalnu terapiju kod četiri osobe, prateći ih kako bi se osiguralo da je procedura sigurna i efikasna prije nego štose donese odluka hoće li se započeti sa većim kliničkim ispitivanjem. Očekuje se da će se prvi pacijent primiti ovu terapiju  već u drugoj polovici ove godine.

IPS stanice korištene su u nekolicini drugih kliničkih primjena, uključujući liječenje starosne makularne degeneracije 2014. i 2017. godine te Parkinsonove bolesti 2018. godine.



 1. Kobayashi, Y. et al. PLoS ONE 7, e52787 (2012).

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

O serološkim testovima na COVID-19 (prisustvo antitijela)

Slika
Dakle šta se to testira takozvanim serološkim testovima - testovima antitijela i da li možete preći granicu sutra kada se otvore sa tim testom kao dokazom?  Velike je rasprave i svađe izazvala vijest da će se u Republici Srpskoj raditi testovi na COVID-19 koji koštaju 200KM, a u FBiH privatne klinike nude testove od 60KM. Ova drastična razlika u cijeni je zbog toga što se radi o različitim tipovima testova koji daju potpuno različite informacije.  RT-PCR ili RT-qPCR testovi su oni najvažniji dijagnostički testovi, oni o kojima je bilo riječ na početku pandemije - ovo su testovi koji pokazuju imate li trenutno virus. Testovi antitijela -serološki ne traže virus, nego reakciju našeg organizma na virus. Ta reakcija su proteini koje prozvode B-limfociti tj. neke potklase B-limfocita.  Dakle, jednom kada neki antigen (recimo virus, ali antigeni ne moraju biti patogeni, može se raditi i o polenu) dođe u naš organizam, organizam reaguje pokušavajući ukloniti ta...
Pročitajte više