"Pametni" prozori se zatamne kada treba

S. M. Islam et al./Nature Energ.


Današnja dvostruka i trostruka prozorska stakla često odbijaju UV zrake i ne dozvoljavaju da bude presvijetlo. Međutim, zamislite "pametne" prozore koje se prilagođavaju količini dnevne svjetlosti i mogu se zatamniti po potrebi ako je svjetlost isuviše jaka. 

"Pametan" prozor može se brzo pretvoriti iz prozirnog u tamno zahvaljujući slojevima nikl oksida i određenih elektrolita.

Tim pod vodstvom Christophera Barilea sa Univerziteta u Nevadi u Renu razvio je prozor u kojem su slojevi niklovog oksida, litijumovih jona i elektrolitskog gela obloženi unutar okna. Kada se na te slojeve nanese struja, oksid nikla, djelujući kao elektroda, upija litijumove jone i staklo postaje neprozirno. Struja također potiče elektrolitske jone da formiraju naslage na drugoj strani prozora koja služi kao druga elektroda, a ovo blokira više svjetla. 

Prozirni prozori koji postaju neprozirni po potrebi, mogu se koristiti za kontrolu količine svjetlosti i topline koja ulazi u zgrade i vozila. Tehnologija štedi energiju, ali trenutni pametni prozori polako potamnjuju i često imaju plavičastu nijansu kada su djelomično neprozirni. Ovaj novih tip "pametnih" prozora nema tu boju.

Ova promjena je reverzibilna - prozori napravljeni na ovaj način mogu brzo zamijeniti stanja - blokirajući 94% svjetla u roku od 60 sekundi. Također, mogu se izmjenjuju između neprozirnog  i prozirnog moda najmanje 4000 puta bez značajne degradacije.

Rad o ovom sad-mev-vidiš-sad-me-ne-vidiš staklu objavljen je u Nature Energy pod naslovom "Hybrid dynamic windows using reversible metal electrodeposition and ion insertion"

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više

Glodari šire kugu. O jednom ženskom magazinu i jednoj profesorici

Slika
Bubonska kuga, ruke bolesnika, izvor CDC Što pametan krije, time se budala hvali. Pa se tako neki univerzitetski profesori hvale kako im djeca nisu vakcinisana. Eto, mi smo svi budale što dižemo graju oko toga, jer, ko biva, možda jeste bolje.  Omalovažavanje nauke je tipičan diskurs ovog predapokaliptičnog doba. Naučnici su poput one mitske proročice Kasandre, koja je govorila o padu Troje, a niko je nije fermo. Zašto se to dešava? Pa jednostvano, urednici nekakvog polutrač žurnala gurnu inferiornu izjavu jedne pogubljene žene iz prostora sitnih slova, na naslovnicu, gdje su slova prilično velika. I ne može proći da se to ne vidi. To što jedna žena lupeta ko Maksim po diviziji, sad je postalo bolje vidljivo, jer naslov i naslovnice kriče - svi oni koji su upoznati sa diskursnom analizom teksta, znaju da su ova mjesta jake pozicije u tekstu i da se "lijepe za oči". Naravno, na tviteru mi je rečeno da je to posao ovakvih medija. Jeste. Imaju pravo azre to da rade...
Pročitajte više