Porijeklo svjetlije kože nekih stanovnika Latinske Amerike

Izvor: Pixabay
Boja kože se nasljeđuje preko niza gena - dakle, u pitanju je poligenska osobina, a postoji i velika varijabilnost ove osobine, kako kod crnaca, tako i kod bijelaca. Međutim, u području Latinske Amerike ta varijabilnost je naročito izražena - od vrlo tamne kože, pa sve do prilično svijetlih tonova. Laički, mogli bismo zaključiti da je to zbog miješanja Evropejaca sa nativnim stanovnicima i crncima, te da je svijetla koa porijeklom od Evropskih doseljenika. 

To je čak i korijen diskriminacije ljudi po boji kože - oni stanovnici Južne Amerike koji imaju svjetliju put su u boljem položaju jer se vijekovima smatra kako je to znak da su porijekom od Evropljana, dok za one sa tamnijom kožom važi da su porijekom od Afrikanaca i nativnih stanovnika. 

Već se u jednoj studiji pokazalo kako je tamna koža zapravo evolutivno novija osobina, da se razvila kasnije, ali u novom radu u Nature Communications, pod naslovom "A GWAS in Latin Americans highlights the convergent evolution of lighter skin pigmentation in Eurasia" ukazuje na, bar za neke, neobično porijeklo svjetlije puti kod stanovnika Latinske Amerike. Naime, analizirajući genome preko 6000 individua iz Brazila, Čilea, Meksika, Perua i Kolumbije, naučnici su došli do zaključka da blijeda put kod ovih ljudi nije samo evropejska, nego da ima veze i sa Istočnom Azijom. 
Pixabay


Ne treba smetnuti sa uma da su preci stanovnika Novog svijeta došli iz Azije, te da je tom linijom došla još jedna varijanta gena za blijedu kožu. Na Dalekom istoku, blijeda put se veoma cijeni - pogledajte samo svu tu pomamu za sredstvima za posvjetljivanje kože u Kini, Južnoj Koreji i Japanu. Koža ovih ljudi je prirodno vrlo svijetla, sa žućkastim podtonom. Zapravo, to je primjer konvergentne evolucije i tako, postoji nekoliko načina da stanovnici Latinske Amerike imaju svjetliju put - ako postoji ekspresija gena za svijetlu put iz evropske populacije ili iz azijske tj. nativne populacije. 

Kaustubh Adhikari sa University College London i Javier Mendoza-Revila sa Instituta Pasteur u Parizu su predvodili tim koji je analizirao varijante gena vezanih za boju kože kod ovoe populacije i pokazao kako je jedna, do sada nepoznata varijanta gena MFSD12 povezana sa svjetlijom puti te da su stanovnici Istočne Azije razvili svijetlu put neovisno od evropske populacije. Zapravo, ljudi Istočne Azije su razvili svjetliju put kako bi efikasnije koristili sunčevu svjetlost, toliko potrebnu za produkciju vitamina D i za tu prilagodbu je "kriva" ova novotokrivena varijanta MFSD12 gena. 

Smanjena ekspresija MFSD12 gena je povezana sa tamnijom bojom kože, a varijante gena povezane sa svjetlijom bojom puti su one kod kojih je ekspresija povećana. 


Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više

Glodari šire kugu. O jednom ženskom magazinu i jednoj profesorici

Slika
Bubonska kuga, ruke bolesnika, izvor CDC Što pametan krije, time se budala hvali. Pa se tako neki univerzitetski profesori hvale kako im djeca nisu vakcinisana. Eto, mi smo svi budale što dižemo graju oko toga, jer, ko biva, možda jeste bolje.  Omalovažavanje nauke je tipičan diskurs ovog predapokaliptičnog doba. Naučnici su poput one mitske proročice Kasandre, koja je govorila o padu Troje, a niko je nije fermo. Zašto se to dešava? Pa jednostvano, urednici nekakvog polutrač žurnala gurnu inferiornu izjavu jedne pogubljene žene iz prostora sitnih slova, na naslovnicu, gdje su slova prilično velika. I ne može proći da se to ne vidi. To što jedna žena lupeta ko Maksim po diviziji, sad je postalo bolje vidljivo, jer naslov i naslovnice kriče - svi oni koji su upoznati sa diskursnom analizom teksta, znaju da su ova mjesta jake pozicije u tekstu i da se "lijepe za oči". Naravno, na tviteru mi je rečeno da je to posao ovakvih medija. Jeste. Imaju pravo azre to da rade...
Pročitajte više