Nervne stanica osoba sa autizmom/ASD rastu veoma velike i neobično brzo


Kada govorimo o autizmu (poremećaji iz autissitčnog spekta, autistic spectrum disorder - ASD), ne može se dovoljno naglasiti činjenica da se tu nešto veoma čudno desi sa nervnim stanicama veoma rano u toku razvoja mozga. Već je primijećeno da nervne stanice osoba koje imaju neki poremećaj iz autističnog spektra drugačije sazrijevaju. Za nervni sistem je karakteristično da neke nervne stanice u mozgu odumiru u ranom djetinjstvu, te da određene veze između neurona nestaju, u procesu zvanom "neural (synaptic) pruning".

U radu objavljenom u časopisu Nature Neuroscience, pokazano je da se vrlo ranim fazama razvoja nervnog sistema, čak u fetalnoj fazi, također javljaju neke promjene u nervnim stanicama, koje bitno, čak na anatomskom nivou, prave razliku između nervnih stanica osobe koja nema ASD i onih koji imaju ASD.

U radu, tim Simona Schafera saInstituta Salk u La Jolli, uzgajao je kulturne nervnih stanica iz stanica kože i to osoba koje imaju ASD i onih osoba koje ga nemaju. Stanice su uzgajali u obliku organoida, kako bi što više imitirale građu i funkciju mozga. Fokusirali su se na monitoring rasta stanica i aktivnosti gena. 

Stanice ljudi koji imaju ASD su bile veće, a organoidi koje su formirale robusniji, u poređenju sa stanicama uzgojenim od osoba koje nemaju ASD. Izgleda da nervne stanice kod autističnog spektra počinju ranije diferencijaciju. 

Razlike u veličini nervnih stanica i dužini nervnih nastavaka u ispitivanoj i kontrolnoj grupi, izvor: Nature Neuroscience


Primijećeno je da je hromatin kod ovih stanica na nekim mjestima već odmotan, što znači da su geni na tim mjestima već aktivni. Naime, da još jednom ponovim - nije samo bitno to da neki gen postoji u genomu (tj. u hromatinu), nego je i bitno to da li se DNK prepisuje na RNK, a RNK na protein. Ukoliko se to dogodi u trenutku koji nije dobar - može doći do poremećaja. 

Naučnici su se skoncentrisali na osobe sa jednim određenim tipom poremećaja iz autističnog spektra, ali pošto postoji mnogo različitih oblika poremećaja u ovom spektru, ne možemo tvrditi da je rana ekspresija gena i rani početka razvoja i diferencijacije nervnih stanica uzrok baš svih oblika autizma.

Ono što ova studija sugerira, jeste to da su bar neki oblici ASD povezani sa promjenama na  regulatornim područjima genoma, onim koji kontrolišu kada će se neki gen aktivirati. Također, ovdje je još jednom pokazano kako ASD zapravo postoji vrlo rano, ali se otkriva tek kada dijete treba progovoriti. 

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više

Glodari šire kugu. O jednom ženskom magazinu i jednoj profesorici

Slika
Bubonska kuga, ruke bolesnika, izvor CDC Što pametan krije, time se budala hvali. Pa se tako neki univerzitetski profesori hvale kako im djeca nisu vakcinisana. Eto, mi smo svi budale što dižemo graju oko toga, jer, ko biva, možda jeste bolje.  Omalovažavanje nauke je tipičan diskurs ovog predapokaliptičnog doba. Naučnici su poput one mitske proročice Kasandre, koja je govorila o padu Troje, a niko je nije fermo. Zašto se to dešava? Pa jednostvano, urednici nekakvog polutrač žurnala gurnu inferiornu izjavu jedne pogubljene žene iz prostora sitnih slova, na naslovnicu, gdje su slova prilično velika. I ne može proći da se to ne vidi. To što jedna žena lupeta ko Maksim po diviziji, sad je postalo bolje vidljivo, jer naslov i naslovnice kriče - svi oni koji su upoznati sa diskursnom analizom teksta, znaju da su ova mjesta jake pozicije u tekstu i da se "lijepe za oči". Naravno, na tviteru mi je rečeno da je to posao ovakvih medija. Jeste. Imaju pravo azre to da rade...
Pročitajte više