Mala molekula koja bi mogla ukrotiti virus gripe

Izvor: Science



Bar teoretski, postoje dva pristupa problemu gripe - jedan je prevencija pomoću vakcina, a drugi bi bio efikasan antivirotik. Problem vakcina je to što virus mutira i modificira se i moramo stalno predviđati koji će soj biti dominantan određene sezone, ali to nije garancija da vakcinisani neće "zakačiti" neki soj koji ne bude u cjepivu i oboljeti. Problem sa lijekovima za gripu - pa, vrlo ih je teško stvoriti. Također, i ovdje problem predstavlja činjenica da se virusni proteini, na koje lijekovi djeluju, često mijeju. 

Možda su naučnici korak bliže stvaranju supstance koja bi mogla mogla štititi od gripe.

Molekula koja oponaša antivirusno antitijelo štiti miševe od uobičajenih smrtonosnih doza gripe, a unosi se oralno u organizam. Rad o ovome objavljen je u Science pod nazivom "A small-molecule fusion inhibitor of influenza virus is orally active in mice"

Virus gripe uzrokuje stotine hiljada smrtnih slučajeva svake godine - i još mnogo više kada se pojavi  epidemija. 

Maria van Dongen iz kompanije Janssen Pharmaceutical Companies u vlasništvu Johnson & Johnson u Leidenu, Ian Wilson s Instituta Scripps Research u La Jolla / Kalifornija, i njihov tim stvorili su malu molekulu koja oponaša djelovanje prirodnog antitijela, a koje djeluje protiv širokog spektra sojeva virusa gripe. Kao i antitijela, molekula nazvana JNJ4796, veže se na jednu regiju proteina kapside virusa gripe koja se rijetko mijenja. 

 Sama molekula JNJ4796 pripada klasi benzilpiperazina. Inače, benzilpiperazin je  euforik i rekreaciona droga...ali to tome neki drugi put...

Kada su miševima dali ovu molekulu, ona je zaštitila 100% životinja od inače smrtonosne doze virusa gripe H1N1. Zvuči nevjerovatno? Možda i too good to be true...

Male molekule se lakše prave nego antitijela i mogu se primijeniti kao pilule, dok se antitijela moraju ubrizgavati, te je to jedna od prednosti ovog potencijalnog lijeka.

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više

Glodari šire kugu. O jednom ženskom magazinu i jednoj profesorici

Slika
Bubonska kuga, ruke bolesnika, izvor CDC Što pametan krije, time se budala hvali. Pa se tako neki univerzitetski profesori hvale kako im djeca nisu vakcinisana. Eto, mi smo svi budale što dižemo graju oko toga, jer, ko biva, možda jeste bolje.  Omalovažavanje nauke je tipičan diskurs ovog predapokaliptičnog doba. Naučnici su poput one mitske proročice Kasandre, koja je govorila o padu Troje, a niko je nije fermo. Zašto se to dešava? Pa jednostvano, urednici nekakvog polutrač žurnala gurnu inferiornu izjavu jedne pogubljene žene iz prostora sitnih slova, na naslovnicu, gdje su slova prilično velika. I ne može proći da se to ne vidi. To što jedna žena lupeta ko Maksim po diviziji, sad je postalo bolje vidljivo, jer naslov i naslovnice kriče - svi oni koji su upoznati sa diskursnom analizom teksta, znaju da su ova mjesta jake pozicije u tekstu i da se "lijepe za oči". Naravno, na tviteru mi je rečeno da je to posao ovakvih medija. Jeste. Imaju pravo azre to da rade...
Pročitajte više