Dojenje potiče razvoj bebinog imunološkog sistema




Istraživanje koje su vodili Univerzitet u Birminghamu i Birminghamska ženska i dječja fondacija NHS Foundation Trust otkrilo je novi uvid u biološke mehanizme dugoročnih pozitivnih efekata dojenja na prevenciju poremećaja imunološkog sistema kasnije u životu.


Poznato je da je dojenje povezano s boljim zdravstvenim ishodima u dojenačkoj dobi i tokom cijele odrasle dobi, a prethodna istraživanja pokazala su da je kod djece koja dobivaju majčino mlijeko manja vjerovatnost da će kasnije u životu razviti astmu, pretilost i autoimune bolesti u poređenju s onima koji se hrane isključivo adaptiranim mlijekom.

Međutim, do sada su imunološki mehanizmi odgovorni za ove učinke bili vrlo slabo razumljivi. Znamo da se preko placente i majčinog mlijeka prenose imunoglobulini majke - antitijela, ali bilo je nekih nepoznanica o tome zašto dojenje djeluje tako blagotvorno i prevenira poremećaje imunološkog sistema djeteta.

U ovoj novoj studiji naučnici su prvi put otkrili da se specifična vrsta imunoloških stanica - zvane regulatorne T stanice - povećavaju u prve tri sedmice života kod dojenih beba i onda ih ima gotovo dvostruko više kod te djece u odnosu na djecu hranjenu adaptiranim mlijekom. Te stanice također kontrolišu djetetov imunološki odgovor na majčine stanice prenesene majčinim mlijekom i pomažu u smanjenju upala.

Istraživanje je također pokazalo da su specifične bakterije, rodovi Veillonella i Gemella, koje podržavaju funkciju regulatornih T stanica, obilnije u crijevima dojenih beba.

Rezultati studije, objavljene u časopisu Allergy, pod naslovom "Breastfeeding promotes early neonatal regulatory T cell expansion and immune tolerance of non‐inherited maternal antigens" naglašavaju važnost dojenja.

Studija je vrhunac jedinstvenog trogodišnjeg istraživačkog projekta koji analizira podatke 38 zdravih majki i njihove zdrave bebe. Male količine krvi i uzoraka stolice prikupljene su pri rođenju u ženskoj bolnici u Birminghamu, a zatim kasnije tijekom kućnih posjeta kada su bebe imale tri tjedna. Šesnaest od 38 beba (42%) bilo je isključivo dojeno tokom trajanja studije, dok je devet beba dobijalo mješovitu hranu, a 13 beba isključivo je hranjeno adaptiranim mlijekom.





Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više

Vakcine bazirane na adenovirusnim vektorima

Slika
U nekoliko stotina vakcina koje se širom svijeta razvijaju kako bi se stalo ukraj požaru pandemije koja hara svijetom, postoji nekoliko vakcina koje koriste virusne vektore. Neke od njih koriste nereplicirajuće virusne vektore bazirane na adenovirusu. Dvije takve vakcine su vrlo često spominjane u kontekstu prvih vakcina protiv COVID-19: radi se o UK vakcini koju razvijaju Univerzitet Oksford s AstraZeneca i ruska vakcina koju razvija Institut Gamaleja s Ministarstvom odbrane Ruske Federacije. Vakcine bazirane na adenovirusu nisu novost - već se probalo s HIV vakcinom baziranom na ovom virusu, ali ta vakcina nije bila toliko uspješna. No, ako ovako dizajnirana vakcina nije bila efikasna protiv HIV, ne mora značiti da neće biti efikasna za SARS-CoV-2.  Najjednostavnije rečeno, vakcine bazirane na adenovirusu koriste određene tipove adenovirusa kao transportno sredstvo za neki antigen koji će kod vakcinisane osobe izazvati imuni odgovor, stvaranje antitijela na virus SARS-CoV-2 u ovo...
Pročitajte više