Svijest o klimatskim promjenama - koliko smo svjesni u BiH?

Omladina širom svijeta je iskazala svoj protest povodom nedovoljnih napora u sprječavanju klimatskih promjena. Oni, predvođeni Gretom Thunberg, traže jaču obavezanost vlada, ali pojedinaca, svih nas, prema Pariškom sporazumu i smanjenju emisija ugljičnog dioksida, najvećeg faktora klimatskih promjena. A kakvi su stavovi, naročito stavovi omladine u BiH o klimatskim promjenama?

Koristeći jedan divan alat - platformu U-Report, Quantum of Science/ Društvo "Nauka i svijet" su probali ispitati stavove, razmišljanja i osjećaje vezane za termin "klimatske promjene" kod populacije koja učestvuje u U-reportu, "U-reportera". Namjerno nismo htjeli ispitivati znanje o klimatskim promjenama, nego upravo stavove jer - od stavova sve počinje. 

Ako nemamo o nečemu stav to znači ili da nas to nešto ili ne interesuje ili da nismo informisani o tome. Dakle, sam odziv na anketu bi bio indikacija postojanja nekog stava. Ako stava nema, građane treba zainteresirati za tu temu (naravno ako je tema od velike važnosti, a klimatske promjene jesu) i informisati, pružiti činjenice o temi i argumente koji brane ili kritikuju neki stav.

Dakle, kako stoji situacija kod nas?

U trenutku kada ja pišem ovaj tekst, od 2673 anketiranih, odgovore je dalo njih 2654. Za našu zemlju, ovo je statistički itekako relevantna kohorta. 

1. Poznavanje termina klimatske promjene

94% anketiranih je odgovorila da poznaje, 6% da ne poznaje. 

Najveći procenat onih koji ne poznaju termin "klimatske promjene" bio je u dobnoj skupini 0-14 godina, dakle osnovci (14% njih ne poznaje ovaj termin). Ovo je bilo i za očekivati jer kao da se u osnovnoj školi nedovoljno govori o klimatskim promjenama. Nažalost, ja nisam bila pametnija da postavim pitanje i "gdje ste čuli za termin klimatske promjene", jer bi bilo interesantno saznati da li su ispitanici saznali za ovo u formalnom ili neformalnom obrazovanju, u školi ili preko TV, interneta. Mea culpa!

Dobra stvar je to što ne postoji razlika u spolovima u poznavanju termina klimatske promjene - podjednako pripadnika muškog i ženskog spola je čulo/nije čulo za termin. Odnosno, interesovanje je podjednako i nisu za temu više zainteresirane cure ili dečki. Odlično, jer ovo je pitanje koje nas se sviju tiče.

Gledano kroz entitete, u FBiH 95% ispitanika je blisko sa terminom klimatske promjene, u RS 92%, a u Brčko distriktu ovaj procenat je najmanji - 90%

2. Zabrinutost zbog klimatskih promjena

Širom svijeta se priča o anksioznosti mladih povezanoj sa brigom oko posljedica klimatskih promjena (eng.  climate-change anxiety, "eco-anxiety"). Ona je posebno izražena kod tinejdžera i čak postoje izvještaji o tome kako ljudi idu na terapije zbog ove neuroze. 

82% ispitanika U-report u BiH je izrazilo da su zabrinuti zbog klimatskih promjena, 18% da nisu.  Cure su zabrinutije - njih 89% je tako odgovorilo, dok je 76% frajera u anketi odgovorilo da su zabrinuti. 

Najveća zabrinutost je kod dobne grupe 35+ (88%), zatim kod grupe 25-30 godina i kod 20-24 godine. 

U FBiH je zabrinutost veća - 83%, dok u RS je 79% ispitanika reklo da su zabrinuti zbog trenda klimatskih promjena, a u Brčko distriktu zabrinuto je 77% ispitanika. 

3. Podrška mjerama kontrole klimatskih promjena

Naše pitanje je glasilo "Da li biste podržali mjere protiv klimatskih promjena čak i ako bi to značilo da se nečega morate odreći?" - jer, kontrola emisija ugljikovog dioksida bi se radila uglavnom preko smanjenja potrošnje fosilnih goriva. Dakle, to podrazumijeva štednju struje, goriva, energenata... 

87% ispitanika je odgovorilo kako bi podržalo te mjere.  Ovo je pozitivan input - dakle postoji želja, mada još uvijek ne znamo reći kako bi to izgledalo u praksi. Ali bitno je da postoji želja. Više cura bi podržalo ove mjere - 91%, od frajera - 84%. Također, što su ispitanici u starijoj dobnoj skupini, spremniji su podržati ove mjere. 66% pripadnika najmlađe dobne skupine bi podržalo mjere, što je najmanji procenat među dobnim skupinama, ali to znači ili da djeca u osnovnoj školi ne razumiju šta bi značile ove mjere i vjerujemo da ne razumiju, da je to nešto apstraktno za njih, ili su odgovarali totalno iskreno, nisu glumili da su bolji nego što jesu ;) 

4. Prisustvo na protestu čija je tema klimatske promjene

U svijetu je u nekoliko navrata održano nekoliko protesta vezanih za problematiku klimatskih promjena - 2017. i 2018. bili su March for Science, a bilo je, pa čak i kod nas, nekoliko protesta vezanih isključivo za podizanje svijesti o klimatskim promjenama. 

Na ovim protestima je u BiH, prema anketi, bilo prisutno 19% ispitanika i to po entitetima: 19% u FBiH, 17% u RS i 24% u Brčko distriktu. Malkice više cura je bilo na protestima (20%) od frajera (18%), a najviši procenat prisutnosti na ovim protestima bio je, prema anketi, u dobnoj skupini 35+.

Kompletne rezultate, po pitanjima, spolnoj i dobnoj strukturi, entitetima te opštinama, grafički prikazane, možete pogledati na linku ovdje.