Koliko je efikasna AstraZeneca/Oxford vakcina protiv COVID -19: 70% ili 90%?

Neki mediji (Guardian, Klix) su objavili kako  je prema rezultatima Faze 3 ispitivanja vakcine kompanije AstraZeneca, koju oni razvijaju s Univerzitetom Oxford, pa se vakcina još zove i "oksfordska", ova vakcina efikasna "samo" 70%. Drugi mediji, poput Reutersa, objavili su da je ova vakcina efikasna i do 90%. Jedni su objavili da su rezultati "razočaravajući", drugi da su ohrabrujući. Dakle šta je istina?

Oba podatka su iz istih rezultata istog saopštenja AstraZeneca.

Vakcina koju je razvio Univerzitet Oxford s kompanijom AstraZeneca bila je 90% efikasna u prevenciji COVID-19 kada je primijenjena u pola doze nakon čega je slijedila puna doza u razmaku od najmanje mjesec dana, prema podacima iz kasnih stadija u Britaniji i Brazilu.

Drugi režim doziranja pokazao je djelotvornost od 62% kada se daje u dvije pune doze u razmaku od najmanje mjesec dana, a kombinovana analiza iz oba režima doziranja rezultirala je prosječnom efikasnošću od 70%. Svi su rezultati bili statistički značajni.

Dakle, najefikasniji je ovaj prvi navedeni protokol davanja i vjerovatno je da će se savjetovati ovakva primjena ove vakcine. Moguće je i da će kompanija uraditi pakovanja doza upravo u skladu s tim režimom - jer bi bilo glupo, skoro neizvodljivo da se daje prvo pola doze, a pola ostavlja. 

Dakle, različiti mediji su odabrali da daju različite dijelove istine i da nam serviraju rezultate da ih pipamo kao oni slijepci slona. 

Ono što je neobično kod AstraZeneca vakcine jeste ovo davanje u pola doze, koje se pokazalo efikasnijim. Nešto nakon objave rezultata efikasnosti, iz kompanije su priznali da im se u manufakturi dogodila pogreška prilikom doziranja vakcina, o kojoj je pisao The Guardian. Ova "sretna pogreška" je ispala zaista dobra, ali još uvijek nije jasno ni kako je došlo do nje. Samo se zna da su naučnici primijetili da kod nekih grupa ispitanika ima manje prijavljenih reakcija ili su reakcije manje (manja bol, pretpostavljam). Također, nije jasno kako je manja doza od planirane djelotvornija te zašto Oxford-AstraZeneca vakcina ima slabiju efikasnost od iRNK vakcina Moderne i Pfizera, ako se da u punoj dozi dva puta. U Science pišu da se možda radi o tome u kojoj formi je genetička poruka za S-protein virusa, jer su u Moderni i Pfizeru koristili neke stabilizirajuće mutacije. 

Science piše kako je moguće objašnjenje toga zašto je manja doza oksfordske vakcine djelotvornija to što možda pri punoj dozi adenovirus ne uspije isporučiti šifru za sintezu S-proteina, jer ga napadne imunološki sistem i da to ima veze s formom genetičkog koda koju su koristili u AstraZeneca.

AstraZeneca još nije objavila kako će vršiti proizvodnju vakcine i po kojem režimu. Ako već, bar tom "sretnom greškom" imaju bolji režim s pola doze, pa cijela doza - teško da će raditi režim koji pruža manju zaštitu. Ali to pred proizođača stavlja dodatni napor - trebali bi proizvesti posebnu liniju za prvu dozu, posebnu za drugu.

Negdje nailazim na informacije kako je ova vakcina testirana samo na osobama do 55 godina. Međutim, u naučnim radovima i izvještajima AstraZeneca lijepo stoji da su testirali i na starijim osobama i da su utvrdili kako vakcina i njima pruža dostatan imunitet. Rad u Lancetu navodi grupu 56-69 godina. Izvještaj AstraZenece možete naći ovdje. Tu se spominje i grupa iznad 70 godina. 

Dakle, vakcina jeste testirana na starijim osobama, međutim, ne i u grupi koja je primila vakcine s pogrešnim doziranjem. Manje od 2800 osoba je primilo ovaj režim, a među njima nije bilo starijih od 55 godina. Oko 8900 učesnika je primilo punu dozu. Dakle, AZ imaju dokaza da je njihova vakcina djelotvorna kod starijih, ali, usljed ove greške ne znaju kako djeluje drugačiji režim doziranja na imunološki sistem starijih. Više možete pročitati i na NY Times.

Sad, postavlja se pitanje koliko je AstraZeneca vakcina "slabija" od rivalskih vakcina, poput Pfizer i Moderna? Ovo pitanje je veoma važno je će ova vakcina, po svemu sudeći biti i najjeftinija, najpristupačnija u mnogo nerazvijenih zemalja i zemlje poput naše će vjerovatno dobiti tu vakcinu. Prema procjenama, doza ove vakcine će koštati oko 3-4$. 

Naš narod voli da misli da "ako je jeftino, onda ne valja" i već su se javila stupidna "mišljenja" u komentarima ispod vijesti da je "AstraZeneca vakcina razočaravajuća" te da ćemo mi dobiti ovu jeftinu vakcinu. 

E, pa nije tako. 

Ja bih rado primila ovu vakcinu, nije me strah i mislim da ova vakcina ima zavidnu efikasnost prema ovim rezultatima. Ne zaboravimo - efikasnost vakcine protiv gripe je oko 40-50% i vakcina koja ima 90% efikasnost je sjajna. Pfizer je izašao s podacima da je njihova vakcina efikasna 90%, Sputnjik V 92%, a Moderna da je njihova vakcina efikasna 94.5%. AstraZenecina vakcina je u tom nivou.

Odakle onda "slabiji rezultat"?

Slabiji rezultat efikasnosti, podsjetimo, odnosi se na srednju vrijednost različitih režima doziranja. 

Također, interesantno je napomenuti da su u AstraZeneca malo drugačije radili ispitivanje, odnosno, bili su strožiji nego Pfizer i Moderna. 

Američka ispitivanja (Pfizer, Moderna) testirala samo simptomatske slučajeve, dok je AZ na sedmičnoj bazi uzimao briseve svih učesnika studije. To je potencijalno vrlo značajno - dakle mogli su registrovati i asimptomatske slučajeve. To također jednostavno znači da su poređenje AstraZenecinih 70% ili 90% efikasnosti s onima iz američkih ispitivanja znači poređenje krušaka i jabuka i da, ako vrijedi režim od 90%, AstraZeneca vakcina bi teoretski mogla biti čak i "jača".  

Također, treba imati i u vidu već spomenute razlike genetičke šifre za S protein u ovim vakcinama, pa je i to možda uzrok razlika u efikasnosti.

Ova vakcina se zasniva na tome da adenovirusni vektor tj. adenovirus koji se ne može replicirati u ljudskim stanicama (koristili su adenovirus čimpanzi), prenese informaciju o sintezi S-proteina virusa SARS-CoV-2. Dakle adenovirus čimpanze je ovdje genetički modificiran tako da sadrži šifru za ključni protein virusa SARS-CoV-2 koji tom virusu omogućava spajanje s našim stanicama. Onda se u našim stanicama sintetiziraju antigeni SARS-CoV-2 virusa (S protein) koje naš organizam prepozna kao "uljeza" i stvori imunološki odgovor - antitijela. Ta antitijela, ali i memorijske T-stanice će reagovati kada se naš organizam sretne s pravim virusom SARS-CoV-2. 

Značajno kod AstraZeneca vakcine jeste i to da ne pokrene samo proizvodnju antitijela, nego pokrene i stanični imunitet, koji traje duže te da je jednako efikasna i kod osoba starije životne dobi. Još jedna dobra stvar kod ove vakcine je i  da ne zahtijeva komplikovanu logistiku za transport i distribuciju koja bi podrazumijevala frižidere koji održavaju vrlo niske temperature. 

Dodatni razlog za povjerenje u ovu vakcinu jesu i strpljive i veoma stroge procedure izvođenja studije, koja je čak dva puta bila stopirana usljed pojave nekih neželjenih događaja (jednom je bio tranferzalni mijelitis, za koji se utvrdilo da nije nuspojava vakcine, nego slučajni događaj nepovezan s administracijom vakcine). Kod ove vakcine nije zabilježeno ozbiljnih nuspojava, dakle reakcija koje su u uzročno-posljedičnoj vezi s vakcinom. 

Čak i ako se ljudi koji prime ovu vakcinu protiv COVID-19 zaraze s virusom SARS-CoV-2, vakcine ih mogu zaštititi od ozbiljnih simptoma. Nije bilo hospitalizacija niti teških slučajeva COVID-19 kod vakcinisanih sudionika, izvijestili su AstraZeneca i Oxford. Također su rekli da su imunizirane osobe imale manje asimptomatskih infekcija, što sugeriše da je bila manja vjerovatnost da će prenijeti SARS-CoV-2 drugima.