Probirljivost i gadljivost



Ako ste mislili da su majmuni tek majmuni i da im se ništa ne gadi, pogriješili ste. Manji rođaci čimpanzi, bonoboi (Pan paniscus), gube apetit ako im je hrana postavljena pored fecesa. U radu objavljenom u Philosophical Transactions of the Royal Society B, pod naslovom "Feeding decisions under contamination risk in bonobos", pokazano je kako bonoboi reaguju slično nama ako im se hrana postavi uz potencijalni izvor infekcije. 

Gađenje prema potencijalnom zagađenju hranu je mehanizam koji smo razvili kako bismo se zaštitili od zaraze i uopšte, izlaganja patogenima. Sam izraz gađenja na licu kod ljudi je vjerovatno nastao kao mehanizam upozoravanja drugih pripadnika skupine da je neka hrana lošeg okusa ili kontaminirana.

Majmunima su ponuđeni čisti komadići jabuke, komadići prekriveni zemljom ili fecesom i banane koje su smještene na različitim udaljenostima od fecesa. Životinje su izbjegavale kontaminiranu hranu, dok je vjerovatnoća da će uzeti ponuđenu hranu rasla sa porastom udaljenosti voća od izvora kontaminacije. 

Također, pokazalo se da bonoboi ne vole prisutnost neprijatnih mirisa, poput mirisa trulog mesa, u blizini hrane.

Naučnici će nastojati testirati da li i kod bonoboa postoje facijalne ekspresija gađenja kao kod ljudi.





Cecile SarabianRaphael BelaisAndrew J.J. MacIntosh. (2018). Feeding decisions under contamination risk in bonobos. Phil. Trans. R. Soc B 373

Primjedbe

Popularni tekstovi

Frka oko Jablaničkog jezera