Povratak otpisanih

Brontosaur, kako ga paleontolozi danas rekonstruiraju, David Bonadonna

Nauka ima jedan vrlo nezgodan problem-naučne paradigme se mijenjaju, a dogme su rijetkost. Nauka se upravlja prema novim i čvršćim dokazima i ta fluidnost spoznaje kod laika često budi nepovjerenje. 

"Pa jučer su rekli jedno, a sad kažu drugo!"-čuven je argument protiv nauke. 

 Zadnji primjer promjene mišljenja naučnika vrlo je simpatičan-brontosaurus se vratio među ljude.

Ne, naučnici ga nisu klonirali iz nekog fosila. Samo se desilo to da paleontolozi, nakon dugog niza godina u kojima su ubjeđivali javnost da takav dinosaur nije postojao, imaju konačno dokaze da je brontosaurus ipak hodao našom planetom. 

Sjetimo se-brontosaurus je onaj ogromni sa dugačkim vratom, kojeg u crtanom filmu obično prozovu "Dino". Zaljubljenost u simpatičnog dinosaura počela je još pradavne 1914. kada se u nijemom crtanom filmu "Gertie the Dinosaur" Winsora McCaya pojavio jedan brontosaur.

Fosilni ostaci koji su 1879. bili označeni kao Brontosaurus excelsus, pa potom preimenovani u Apatosaurus, izgleda da su zaista ostaci brontosaura. Paleontolozi i hobi-zaljubljenici u izumrli svijet dinosauara su uvijek isticali da brontosaurus kao zaseban takson  na postoji još od početka 20.vijeka. 1989.Pošta SAD-a je bila kritikovana jer je izbacila poštanske marke sa dinosaurima na kojima je pisalo Brontosaurus.

1877. paleontolog Othniel Marsh je na lokalitetu negdje u Koloradu otkrio neobične kosti nečega što je živjelo davno i bilo ogromno te vrsti dao ime Apatosaurus ajax, po mitskom grčkom junaku Ajaksu. Dvije godine nakon tog otkrića, pronašao je kosti jednog drugog stvora i nazvao ga Brontosaurus excelsus.

Negdje oko 1900. kada su pronađeni ostaci jednog dinosaura koji je bio sličan i Apatosaurusu i Brontosaurusu, paleontolozi su zaključili da je riječ o različitim vrstama istog roda drevnih guštera. Po pravilima taksonomije, koja je u amanet budućim generacijama ostavio Carl Linnaeus, prednost ima onaj naziv koji je prvi dat i tako je brontosaur postao apatosaur.

Kontroverzna poštanska marka sa brontosaurom

I sada, 100 godina nakon toga što je ovaj rod bio diskreditovan kao validan takson, brontosaurus je ponovo među nama zahvaljujući studiji koju je vodio Dr Emanuel Tschopp sa lisabonskog  Nova University. Studija, koja je revizija taksonomije cijele grupe Diplodocidae (u koju spadaju i rodovi Apatosaurus i Diplodocus) objavljena je 7.aprila u časopisu PeerJ.

Kostur brontosaura, Charles Marsh 1896.

Cilj Dr Tschoppa nije bio da uskrsne brontosaura. On i njegov tim su jednostavno željeli uraditi analizu srodstva različitih rodova i vrsta unutar grupe diplodocida. Analizirali su  477  anatomskih svojstava na velikom broju uzoraka (81) koji su pripadali 30 vrsta diplodocida (pun spisak u studiji). U toku 5 godina, koliko je studija trajala, posjetili su oko 20 muzeja u Evropi i SAD-u.

Neka anatomska svojstva, poput građe i dužine vrata, bila su tako različita i dovoljna da se Apatosaurus i Brontosaurus zaista razdijele u dva zasebna roda. S obzirom da je ova grupa životinja živjela prije nekih 170-130 miliona godina, stare dobre paleontološke metode su zapravo jedino na što se naučnici mogu osloniti. Prema studiji, diplodocide su se podijelili u dvije grane-jednu koja je imala vidno gracilniji, duži vrat (Diplodocus) i jednu koja je imala nešto robusniji vrat (Apatosaurus i Brontosaurus). Unutar ove druge grupe, primijećeno je da je anatomska građa vrata kod Apatosaurusa bila još rubusnija nego kod Brontosaurusa. Zamislite Brontosaurusa sa vratom koji je po debljini i dužini između Diplodocusa u Apatosaurusa, da bude jednostavnije. Evolucija ide sitnim koracima, ali čini svoje. 

 Dr Tschopp i njegov tim očekuju dosta diskusije povodom njihovog rada. Ipak, sam Dr Tschopp se nada i raduje diskusiji te dodaje "da je upravo to način na koji nauka funkcioniše". Nauka diskutuje i provjerava, ne uzima zdravo za gotovo.