Reakcije na editovanje ljudskih embrija

Nakon vijesti da su naučnici u Kini primijenili tehniku editovanja gena na ljudskim embrijima, reagovao je Nacionalni institut za zdravlje SAD (US National Institute of Health-NIH) tako što su ponovili svoj stav o tome da istraživanja na ljudskim embrijima trebaju biti zabranjena.

U izjavi od 29.aprila , predsjednik NIH, Francis Collins  ponovio je stav NIH kako oni neće davati sredstva za finansiranje ovakvih istraživanja.  

U istraživanju koje su radili Kinezi (Junjiu Huang et al.) primjećeno je nekoliko stvari koje su zabrinule analitičare:

1. nizak procenat uspješnosti zamjene oštećenog gena za beta-lanac hemoglobina

2. mozaičnost embrija (embriji imaju stanice sa ispravljenim genom i stanice kod kojih gen nije ispravljen)

3. Veliki broj tzv. off-target grešaka (kada sistem CRISPR za reparaciju ne samo da popravi neki gen, nego djeluje i na neki "zdravi" gen i ošteti ga). Ovo različiti analitičari, stručnjaci za CRISPR /Cas9 različito tumače, neki smatraju da je kineski tim procijenio nekoliko OT viška, a da se radi o polimorfizmu gena koji prirodno postoji. Bilo kako bilo, činjenica je da je primjena CRISPR/ Cas 9 metode na ljudima  daaaaleeeeko od sigurne.

Prema objašnjenju koje su u otvorenom pismu časopisu Nature dali vodeći naučnici iz oblasti humane genetike i biotehnologije (Edward Lanphier, Fjodor Urnov, Sarah Ehlen Haecker, Michael Werner i Joanna Smolenski), editovanje (kod nas u medijima prevedeno kao "modifikacija") genoma ljudskih stanica predstavlja tehniku koja "nastoji da popravi ili eliminira mutaciju koja može izazvati bolest". Premisa za ovo jeste da se korektivne promjene dese u dovoljnom broju stanica koje nose mutaciju i da su genetičke "popravke"doživotne. Oni su u tom pismu istakli da "nije moguće spoznati precizne efekte genetičke modifikacije na embriju do rođenja" ( a ja dodajem možda i godinama nakon rođenja).

U ovom postu želim raspraviti i jedan tehnički termin: human germ line.
Human germ line je krovni termin za sve stanice koje učestvuju u procesu reprodukcije. Sve stanice koje su prekursori spolnih stanica - one koje učestvuju u oocitogenezi (nastanak jajne stanice -oogonija, oocite primarna i sekundarna, ovum) i spermatogenezi (nastanak spermatozoida -spermatogonija, spermatocite primarne i sekundarne, spermatozoid), zigot (stanica nastala spajanjem jajne stanice i spermatozoida), te rani stadiji embriona (morula, blastula, možda čak i gastrula). 
U savjetovanju sa prof. dr Ljubomirom Berberovićem, ovaj termin prevodim kao "klicna linija".

Huang et al. su za rad koristili upravo ove "human germ line" stanice. Ali sa jednim malim detaljem koji treba razjasniti.

Embriji (tačnije, stanice klicne linije na nivou morule) koje su Huang et al. koristili za istraživanje, bili su nevijabilni, kao što sam već objasnila u tekstu na ovu vijest.

Ipak, nije loše ponoviti da "nevijabilan " znači "onaj koji nije sposoban preživjeti" i da su ovi embriji dobijeni u nekoj klinici za umjetnu oplodnju tako što je jajna stanica bila oplođena sa 2 spermatozoida. Time je dobijena stanica - embrio sa triploidnom garniturom hromosoma, tj. trostrukom umjesto normalne dvostruke. Takvi embriji počnu svoj razvoj, ali ne mogu preživjeti jer zbog "tvorničke greške" njihova dioba, rast i razvoj stanu u trenutku kada još uvijek imaju formu nakupine nekoliko stanica (u fazi morule).

Ipak, kako NIH definira embrio kao sve ono što nastaje "oplodnjom, partenogenezom, kloniranjem", tako je visoko vjerovatno da će NIH zabraniti finansiranje i onih istraživanja koja bi se sprovodila na nevijabilnim embrijima. 

Ipak, to ne znači da istraživači neće moći doći do sredstava za ovakva istraživanja. Zakoni pojedinih država SAD nisu baš precizni i moglo bi se desiti da ovakva istraživanja budu finansirana iz privatnih fondova.

Ne slažu se sa stavom NIH po pitanju zabrana (tj. nefinansiranja) istraživanja na nevijabilnim ljudskim embrijima. David Baltimore, naučnik sa Califoria Institute of Technology ne drži stranu NIH i vjeruje kako je kineski rad pokazao odgovoran način da se ide naprijed, ali da je volja Kongresa da ovakva istraživanja budu onemogućena.

Nobelovac Craig Mello izjavljuje da, ako postoji način da se ova istraživanja rade na siguran način, tada naučnici trebaju da ih rade.

Marcy Darnovski sa Center for Genetics and Society, sa druge strane podržava zabranu upotrebe metoda bioinženjeringa na ljudskim embrionalnim stanicama i poziva na moratorijum ovakvih istraživanja.

Cijeli razgovor od 47 minuta sa nekoliko sagovornika (Carl Zimmer, Craig Mello, Marcy Darnovski, David Baltimore) možete poslušati preko ovog linka.