Toplotni udar

Nedavno je našu zemlju pogodio talas vrućine, nešto što bismo biše očekivali u julu i avgustu nego u junu. No, zlo nikad ne dolazi samo. Klimatolozi predviđaju da će ovakvih talasa biti sve više i da je godišnje oko 2 milijarde ljudi izloženo ovakvim temperaturnim ekstremima, praćenim tropskim noćima i vrućim vjetrom. Ovakvi talasi vrućine su uzrokovali na hiljade smrti, a od osamdesetih godina prošlog vijeka su sve češći. 

Pod terminom "toplotni udar" ili "val vrućine" podrazumijevamo produženi period visokih temperatura kombiniranih sa visokom vlažnošću zraka. Spada u ekstremne vremenske uslove,a kombinacija vrućine, vlage i sunčevih zraka može kod čovjeka, ali i kod drugih bića, izazvati hipertermiju i smrt. Definicije vala vrućine se razlikuju od zemlje do zemlje, tako su u Belgiji, Holadniji i Luksemburgu pod valom podrazumijeva 3 uzastopna dana sa temperaturama iznad 25° C, dok se u SAD podrazumijeva da je to onda kada nastupe tri uzastopna dana sa temperaturom preko 32.2° C.

U radu objavljenom u Nature Climate change u junu, pod nazivom "Global risk of deadly heat", grupa klimatologa sa Univerziteta Hawaii Manoa u Honoluluu je analizirala preko 900 radova objavljenih između osamdesetih godina prošlog vijeka i 2014. te su uspjeli identificirati "prag" kad kombinacija visokih temperatura i vlažnosti može biti smrtnosna. Također, došli su i do zastrašujućeg zaključka da je trenutno oko trećine stanovnika izloženo ovakvim uslovima preko 20 dana u toku godine.

Klimatski modeli sugeriraju da, čak i ako uspijemo obuzdati rast koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi, procenat stanovništva izloženog užasnim toplotnim udarima će se sa 30% povećati na 48%.