Quantum of Science

Sjećate ste kako ste u školi morali učiti one cikluse mahovina i paprati i pitali se da li će ikada doći dan kada će vam to znanje trebati u životu? Taj dan nikada nije došao niti će. Oni koji su upisali studije na kojima se izučavaju razvojni ciklusi mahovina i paprati su sve to morali učiti ispočetka, jer se nisu sjećali cijelog ciklusa, a oni koji nisu upisali te fakultete - pa, te informacije im nikada nisu ni zatrebale. Istovremeno, jako puno ljudi izađe iz školskih klupa ne naučivši da su sljepić i blavor bezopasni beznogi gušteri, ne znajući prepoznati otrovne gljive i bilje, ne znajući praktično ništa o jestivom i ljekovitom bilju. Prosječan građanin zna prepoznati ružu, hrast, brezu i kesten, dok ostale vrste drveća za njega ostanu pod velom misterije. Smreka i jela, dvije različite vrste četinara, koje nije previše teško razlikovati ako se čovjek samo malo potrudi, obični građanin obično stavi pod skupni termin "borići". Kada izađu iz školskih klu...

Nobelova nagrada za fiziku u 2017. ide, očekivano i predviđeno, za otkriće koje je nedavno prodrmalo svijet - za konstrukciju LIGO interferometra i detekciju gravitacionih talasa. Nagradu dijele Rainer Weiss, Barry C. Barish i Kip S. Thorne.  Kada je Albert Einstein razradio svoju Opštu/opću teoriju relativnosti, predvidio je i fenomen zvani gravitacioni talasi . To je fenomen u kojem bi međudjelovanja objekata u svemiru stvarala "mreškanja" u onome što je nazvao kontinuum prostor-vrijeme. Naime, prema Einsteinu, gravitacija je posljedica postojanja mase tijela i što je ta masa veća, to se u kontinuumu prostor-vrijeme stvara veće "udubljenje". Einstein je još 1916. predvidio postojanje gravitacionih talasa, međutim, sve do 2015. godine čovječanstvo nije imalo tako osjetljive mjerne uređaje koji bi mogli detektovati promjene u prostor-vrijeme. Naime, kako gravitacioni talas prolazi kroz svemir, tako uzrokuje za nas nepojmljivo mala skraćivanja i produženja ...

Kineska grupa naučnika je 23. 9. 2017. u časopisu Protein&Cell objavila rezultate nastavka svog istraživanja ispravljanja mutiranih gena koji uzrokuju kongenitalne bolesti. Rad je objavljen pod naslovom " Correction of β-thalassemia mutant by base editor in human embryos" Grupa sa Univerziteta Sun Yat-sen koju predvodi Junjiu Huang proučava mogućnosti korištenja CRISPR/Cas9 metode da edituju gen HBB. Naime, mutacije na ovom genu uzrok su beta talasemija. Gen HBB kodira humani protein beta-globin i nalazi na hromosomu br. 11. Beta-globin je jedan od lanaca proteina koji grade molekulu adultnog hemoglobina A (2 lanca alfa-globina i 2 lanca beta globina). Mutacije na ovom genu uzrokuju β-talasemiju, nasljednu bolest krvi, koju karekterišu nepravilan i nefukcionalan oblik eritrocita te simptomi poput anemije, oticanje slezene, slabog razvoja. Oni koji imaju ovu nasljednu bolest osuđeni su na to da do kraja života primaju transfuzije. U aprilu 2015. ovaj tim je obja...

Danas, nešto iza 11h po našem vremenu, Komitet za dodjelu Nobelove nagrade je objavio imena ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade za medicinu ili fiziologiju. I ovaj put će nagrada biti podijeljena na tri djela, što kao da je postala praksa dodjela. Dobitnici su  Jeffrey C. Hall, Michael Rosbash i Michael W. Young za otkriće molekularnih mehanizama kontrole cirkadijanog ritma živih bića. Naime, cirkadijani ritam predstavlja skup reakcija živih bića na Zemljinu rotaciju oko svoje ose, na smjenu dana i noći. Ukratko, cirkadijani ritam su smjene perioda budnosti i spavanja. Kako sam već napomenula u jutrošnjem postu o meduzama, cirkadijani ritam je od esencijalne važnosti za naše zdravlje, jer omogućava regeneraciju nervnog sistema. Osnovna molekula ovog ritma je melatonin , molekula sna. Međutim, cirkadijani ritam ne uključuje samo smjenu perioda budnosti i spavanje - to je čitav sistem "unutrašnjeg sata" nekog organizma, niti je melatonin jedina molekula uključen...

Meduza Cassiopea. Izvor: fineartamerica.com Sjećate se onih dosadnih lekcija kada ste iz biologije morali učiti anatomiju različitih koljena (phylum) i klasa u životinjskom carstvu, pa ste, između ostalog, morali učiti i to kako je građen nervni sistem kod žarnjaka, kako kod člankovitih crva, kako kod zglavkara, kako kod hordata? Mislim da učenike te lekcije užasavaju jer su im prezentirane tako da je to da umreš od dosade i moraju se učiti napamet.  Zapravo radi se o enormno interesantnim stvarima koje suštinski pokazuju kako je tekla evolucija. Tu naučimo da nervni sistem žarnjaka (Cnidaria), u koje spadaju meduze i koralji, nema centralizaciju, nego sa radi o difuzno raspređenim i povezanim nervnim stanicama. Kao neka vrsta nervne mreže. Nervne stanice kod pravih meduza (Scyphozoa) nisu homogeno raspoređene, već postoje neka mjesta gušćeg ili rjeđeg rasporeda nervnih stanica. Također, meduze imaju poseban nervni sistem zadužen za motoriku (rhopalium). Međutim mjest...

Kada zamišljamo kako naučnici izgledaju, obično nam nešto ovako titra u glavi: A zašto ne nešto ovako: Neki od vas već znaju ko je on, ali za one koji misle da je on neki britanski pop-rock muzičar, dozvolite mi da vas upoznam sa profesorom Brianom Coxom.  Brian Edward Cox rođen je u Engleskoj, 1968. godine. On je voditelj nekoliko BBC-jevih naučno-popularnih dokumentaraca, popularizator nauke i zagovornik racionalnog mišljenja, bez mrve pseudonauke. Toliko je popularan da ljudi koji prate njegove emisije često zaborave da je Brian Cox ujedino profesor i naučnik. On je profesor fizike elementarnih čestica pri University of Manchester i saradnik na ATLAS eksperimentu pri CERN-u. Autor je mnogih vrlo citiranih naučnih radova i nekoliko knjiga iz oblasti fizike. On je OBE (Officer of the Order of the British Empire), dobitnik Kelvin Prize i  Michael Faraday Prize... on je rock-star nauke. Nekada davno, devedesetih, profesor Cox je bio i muziča...

Najranjiviji smo kada su u pitanju naša djeca. Ako očekujete bebu, imaćete mnogo odluka da donesete, a nedovoljno vremena da sve to uradite. Možda ste razmišljali o krioprezervaciji stanica iz pupčane vrpce novorođenčeta. Možda ste na poslu čuli da je neko to već učinio. Možda je to učinio neko od vaših poznanika. Ili ste vidjeli reklamu za kompanije koje nude tu uslugu. Kako god, sigurnost još nerođenog djeteta i socijalni oreol brižnog roditelja su stvari vrijedne danonoćnog razmišljanja i vaganja. Kako je ovo nešto relativno novo u regionu, javljaju se mnoga pitanja koja se, ipak, svode na jedno-da li je pohrana matičnih stanica krucijalna potreba, osiguranje djeteta, odraz brige ili je to modni hir i samo novi produkt u zbrci potrošačkog društva?     Zašto su matične stanice toliko važne? U našem organizmu postoji oko 200 različitih tipova stanica, ali sve one imaju isti genetički materijal. Razlike u izgledu i funkciji između ovih stanica su prouzrokova...

Virgo interferometar, Italija Za 27./28. septembar 2017. najavljeno je nešto zanimljivo. Neko vrijeme se šuškalo o tome, ali sad postaje zvanično, sa tim što će uskoro biti više informacije o prirodi novog otkrića. Dakle, o čemu je riječ? Prvo - gravitacioni talasi su detektovani četvrti put. Dakle, sada smo sigurni da takvi događaji nisu na nivou incidenta, nego da su prirodni fenomen koji se dešava ne baš tako rijetko. Jedino su naši uređaji za detekciju bili preslabi da ih detektuju. Drugo - ovo je prvi put da ih detektuje jedan evropski centar. Ovaj put je to bio VIRGO opservatorija koja se nalazi u blizini Pize. VIRGO interferometar je radio u kolaboraciji sa američkim LIGO - 14. avgusta 2017. godine VIRGO i LIGO su detektovali signale koji dolaze od para spiralnih rotirajućih objekata, masa 31 i 25 masa Sunca. Sve ovo se desilo na 540 miliona parseka, odnosno, 1.8. milijardi svjetlosnih godina daleko od nas.  Treće, kako je uključen i evropski "djevič...

Tetovaže su danas popularnije nego ikad prije. Prije su se povezivale ili sa određenim profesijama i društvenim klasama te grupama, obično bliskim različitim ilegalnim aktivnostima, dok danas viđamo tetovaže na pripadnicima svih slojeva društva. Praktično svaki tip tetovaže i slika imaju određeno značenje.  Međutim, raširenost ovakvog načina ukrašavanja tijela za sobom je uvijek budila i određenu zabrinutost za zdravstvene posljedice. Pigmenti koji se koriste za tetoviranje su obično označeni kao "histološki inaktivni", ali neki pigmenti su problematičniji od drugih. Dugo se smatralo da je najveći rizik prilikom tetoviranja nesterilnost instrumenata i mogućnost infekcije, pogotovo infekcije tetanusom, hepatitisom i HIV-om, međutim, najnovija rad objavljen u Scient ific Reports pod nazivom " Synchrotron-based ν-XRF mapping and μ-FTIR microscopy enable to look into the fate and effects of tattoo pigments in human skin " pokazuje šta se događa sa tattoo pi...