Quantum of Science

Bilans objave imena dobitnika Nobelovih nagrada za kategorije prirodnih nauka je: imamo još jednu ženu dobitnicu ( Carolyn Bertozzi, Novelova nagrada za hemiju), još jednog dvostrukog nobelovca (K. Barry Sharpless, Nobelova nagrada 2001. za hemiju i 2022. za hemiju) i jednu LGBTIQ osobu ( Svante Pääbo, otvoreno biseksualan, Nobelova nagrada za medicinu ili fiziologiju). Ove godine smo imali 1 Šveđanina, 1 Austrijanca, 1 Francuza, 1 Danca i 3 Amerikanaca. Nobelova nagrada za medicinu i fiziologiju: evolucija čovjeka, neandertalci i denisovci, paleogenomika Dobitnik Nobelove nagrada za fiziologiju ili medicinu 2022. je Svante Pääbu i to njegova otkrića vezana za sekvenciranje genoma izumrlih hominina neandertalaca i denisovaca i ljudske evolucije. Zanimljiv je da je on vanbračni sin švedskog biohemičara i nobelovca Sune Bergströma, koji je dobio Nobelovu nagradu za medicinu 1982. za otkriće prostaglandina. Pääbo je švedski genetičar, specijaliziran za evolutivnu genetiku i svjetski je po...

Ljudi koji su usamljeni, stare brže. Izgleda da je tako, sudeći po studiji koju je provela međunarodna saradnja naučnika Deep Longevity, koji pomoću vještačke inteligencije proučavaju markere starenja i razvijaju metode njihove identifikacije.  Molekularna oštećenja se nakupljaju i doprinose razvoju slabosti i ozbiljnih bolesti povezanih sa starenjem. Kod nekih ljudi ti su molekularni procesi intenzivniji nego kod drugih, što se obično naziva ubrzanim starenjem. Na sreću, digitalnim modelima starenja (satovima starenja) moguće je detektirati ubrzani tempo starenja prije nego što se pokažu njegove katastrofalne posljedice. Takvi se modeli također mogu koristiti za izvođenje terapija protiv starenja na individualnoj i populacijskoj razini. Prema najnovijem članku objavljenom u časopisu Aging-US , svaka terapija protiv starenja treba se usredotočiti na nečije mentalno zdravlje koliko i na fizičko zdravlje.  Međunarodna saradnja pod vodstvom Deep Longevity s američkim i kineskim n...

  Ovo je Facebook status preuzet s dozvolom od Borislav Miletić . Jako dobar način da varate narod kada su u pitanju "obnovljivi izvori električne energije" (prvenstveno vetrenjače i solarni paneli) jeste da se hvalite instaliranim kapacitetom. Recimo, najavite izgradnju nekog vetroparka i kažete da će isti biti snage 5 GWh. I onda ljudi misle: "Super, 5 GWh tamo u vetrenjačama, 5 GWh ovamo u solarnim panelima i ne treba nam ništa drugo za proizvodnju struje." To je priča na koju su pali i Nemci, sada najviše pogođeni energetskom krizom u Evropi. U čemu je problem? Problem je u tome što vam "zeleni" idioti uvek govore o instaliranom kapacitetu, nastojeći da vetroparkove i solarne parkove prikažu mnogo boljim izvorima električne energije nego što oni zaista jesu. Instalirani kapacitet je teoretski maksimum koji jedan generator struje može da proizvede u optimalnim uslovima i određen je tehničkim karakteristikama samog generatora. Recimo da je jedna vetrenj...

Infekcija SARS-CoV-2 pokreće upalni odgovor u ljudskom masnom tkivu putem infekcije adipocita i makrofaga. Dokaze za to daju dvije studije objavljene u par dana razlike i to jedna koja dolazi od naučnika sa Stanforda, objavljena u Science Translational Medicine 22. septembra 2022. pod naslovom " SARS-CoV-2 infection drives an inflammatory response in human adipose tissue through infection of adipocytes and macrophages " i druga, objavljena u Nature Communications  pod naslovom " SARS-CoV-2 infects adipose tissue in a fat depot- and viral lineage-dependent manner ". Istraživači su  u prvom procijenili povezanost između masnog tkiva i COVID-19 procjenom slučajeva autopsije umrlih od  COVID-19 (o, da radile su se autopsije!) i profiliranjem odgovora adipoznog tkiva (to je drugi naziv za masno tkivo ) na infekciju  koronavirusom SARS- CoV-2 je uvrđeno kako virus inficira ovo tkivo, gdje se može replicirati i izaziva upalnu reakciju.  Pretilost je  faktor rizik...

Jedno istraživanje sugeriše da bi simptomi povezani s dugotrajnim COVID-om mogli biti različiti kod ljudi koji su zaraženi različitim varijantama. Studiju su proveli dr. Michele Spinicci i  njegovoekolege sa Univerziteta u Firenci i univerzitetske bolnice Careggi u Italiji. Procjene sugerišu da više od polovine osoba koje prebole infekciju SARS-CoV-2 koronavirusom doživljava post-akutne posljedice COVID-19 (PASC), poznatije kao ,,dugi COVID".  Stanje može utjecati na svakoga - starije i mlade, inače zdrave i one s osnovnim bolestima. Uočeno je i kod ljudi koji su bili hospitalizirani s COVID-19 i onih s blagim simptomima. No, iako postoji sve veći broj radova na ovu temu, dugi kovid je nedovoljno shvaćen.  U ovoj studiji, naučnici su uradili retrospektivnu opservacijsku studiju 428 pacijenata — 254 (59%) muškaraca i 174 (41%) žena — liječenih u ambulantnoj službi bolnice Careggi između juna 2020. i juna 2021., kada su cirkulirali originalni  soj SARS-CoV-2 i alfa var...

    NASA-in Double Asteroid Redirection Test, DART je misija koju tako željno iščekujemo i koja bi mogla biti klica nečega što bi jednog dana moglo spasiti našu planetu i nas. Svako malo dobijemo vijest kako neki asteroid ide prema nama i da će „za dlaku“ promašiti Zemlju ili da jeveć prošao.   I mogućnosti da nas jedan udari, nisu baš male. Ok, male su, ali se ipak može dogoditi i ako se dogodi – sve ovisi o veličini objekta iz svemira i mjestu gdje bi udario. Ako udari manji „kamenčić“, to i dalje ne znači da smo spašeni   - udar može donijeti kataklizmičke posljedice, poput razornih cunamija. DART je prvi pokušaj čovječanstva da promijeni kretanje asteroida u svemiru namjernim sudarom letjelice u njega. Ciljani asteroid DART-a nije prijetnja Zemlji, ali je savršen poligon za testiranje bi li ova metoda skretanja asteroida – poznata kao tehnika kinetičkog udara – bila održiv način zaštite naše planete u slučaju opasnosti da se neki asteroid nađe na putanji prem...

  NASA-in svemirski teleskop James Webb pokazuje svoje mogućnosti svojom prvom slikom Neptuna. Ne samo da je Webb snimio najjasniji pogled na prstenove ovog daleke planete već njegove kamere otkrivaju ledenog diva u potpuno novom svjetlu. Najupečatljiviji na Webbovoj novoj slici je oštar pogled na prstenove planete – koji nisu viđeni   otkako je NASA-in Voyager 2 postao prva svemirska letjelica koja je posmatrala Neptun tokom preleta 25. avgusta 1989. Uz nekoliko svijetlih, uskih prstenova, Webb slika jasno pokazuje Neptunove slabije trake prašine. „Prošle su tri decenije otkako smo posljednji put vidjeli ove blijede prstenove, a ovo je prvi put da smo ih vidjeli u infracrvenom spektru", primjećuje Heidi Hammel, stručnjakinja za Neptun koja radi   za Webb. Webbova iznimno stabilna i precizna kvaliteta slike dopušta da se ovi vrlo slabi prstenovi otkriju tako blizu Neptuna. No, ovo baš  nije tačno - prstene smo vidjeli i 2003. pomoću Keck teleskopa  (Hawaii) ...

  Kada je rover Perseverance krenuo na Mars, sa sobom je odnio i jedan mali, ali vrlo bitan uređaj, MOXIE. MOXIE može stvarati kisik i naučnici su 31. avgusta iznijeli podatke o tome kako uređaj radi u različitim uslovima.   Dokazano je da je sinteza kisika na Marsu, makar u malim skalama, moguća, i mnogi se pitaju da li je ovo početak teraformiranja Marsa. Ugljični dioksid u atmosferi Marsa osnova za dobijanje kisika Atmosfera Marsa je potpuno drugačija od Zemljine atmosfere i zapravo pomalo podsjeća na ranu Zemlju. U njoj ima oko 96% ugljičnog dioksida, 2.6 % molekularnog dušika, 1.9 % argona, 0,16 % molekularnog kisika (O2) i 0,06 % ugljičnog monoksida. Suprotno tome, Zemljina atmosfera se većinski sastoji od dušika, oko 78%, te oko 21% kisika. Ovo znači, da ako bi jednog dana ljudi, nekim čudom, ipak krenuli stvarati kolonije na Marsu, bio bi potreban odgovarajući izvor kisika. To je moguće postići putem elektrolize ugljičnog diokida. NASA je objasnila da MOXIE zagrija...

Ljudi koji su izloženi višoj razni onečišćenja zraka u prosjeku imaju veći rizik od depresije, tjeskobe i samoubojstva. Treba naglasiti da to ne dokazuje da razina zagađenja uzrokuje ove probleme mentalnog zdravlja. Nažalost, mnogo mjesta u našem regionu, ne samo u Bosni i Hercegovini, pati od problema onečišćenog zraka i smoga, što zbog industrijskih postrojenja, loše riješenog (tačnije neriješenog) sistema grijanja, starih automobila, to ponekad i zbog geografskih i fizičkih svojstava smještaja mjesta u kotlinama. No sve se te odražava na zdravlje stanovnika tih mjesta. Osim što zagađen zraka povezujemo s višom incidencijom obolijevanja od bolesti respiratornog sistema, pogotovo pluća, a i sa većim rizikom za poremećaje iz spektra autizma, ako je majka bilo izložena onečišćenjima, sada vidimo a to djeuje i na mentalno zdravlje. Sistematski pregled  meta analiza objavljen u  Environmental Health Perspectives pod naslovom ,, Air Pollution (Particulate Matter) Exposure and Asso...

Prema novoj studiji objavljenoj u septembru 2022. u JAMA Pediatrics , broj djece za koju se procjenjuje da je doživjela smrt roditelja ili skrbnika kao posljedicu pandemije COVID-19 popeo se na više od 10,5 miliona u svijetu od 1. maja 2022.  Nova studija, u kojoj su sudjelovali Univerzitet Oxford, Imperial College, Afrički institut za matematičke znanosti, Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), temelji se na najboljim dostupnim i najkonzervativnijim podacima u posljednje vrijeme objavio WHO o prekomjernom broju umrlih od COVID-19 (14,9 miliona do 31. decembra 2021.), kako bi se utvrdile procjene djece bez roditelja u svakoj zemlji. Ovo je prvi put dostupnost ovih sveobuhvatnih podataka o prekomjernim smrtnim slučajevima za svaku zemlju i omogućilo je kreatorima podataka da ažuriraju globalne minimalne procjene pandemije siročadi i smrti skrbnika među djecom na temelju ovih prekomjernih smrtnih slučajeva. Prekomjerni broj smrtnih sl...