Quantum of Science

Lineus sanguineus je naučni naziv za jednu vrstu morskog crva, koji obitava u Atlantiku, a ima ga i u Pacifiku. U Evropi obitava uz obale Švedske, Britanije, do Belgije i Francuske. Spada u vrpčaste crve i nije posebno ljepuškast. Nedostatak ljepote (bazirane na ljudskim parametrima) nadoknađuje jednom nevjerovatnom sposobnošću regeneracija tijela, pogotovo regeneracije glave. Ukratko, da je Anne Boleyn bila Lineus sanguines - nikada ne bi stradala.  Mnoge vrste vrpčastih morskih crva morske vrpce su razvile nevjerovatnu sposobnost regeneracije, tako da Lineus nije jedini primjer, ali je izgleda ova osobina razvijena samostalno kod tih vrsta. Eduardo Zattara sa Nacionalnog prirodnjačkog muzeja pri Smithsonian Institution u Washingtonu D.C. i njegove kolege odrezali su glave na primjercima 22 vrste vrpčastih crva i primijetili da je 5 vrsta regeneriralo nove glave. Istraživači su također našli u prethodno objavljenim radovima da postoje još 3 druge vrste s tom sposo...

Zemlja je jednostavno preplavljena različitim virusima, od kojih je samo jedan dio opasan po nas. Neki virusi su opasni za nas samo ako ih ima previše, a inače žive u nama, "k'o svi sredni". Nedavno istraživanje je pokazalo kako u oceanima ima znatno više - čak 12x više - tipova virusa nego što smo mislili.  Pluća zdravih ljudi "ugošćavaju" 19 novootkrivenih virusa, koji su prisutni u višim razinama u plućima kritično bolesnih ljudi. Frederic Bushman, Ronald Collman i njihove kolege s University of Pennsylvania u Philadelphija sekvencionirali su genetički materijal u tekućini prikupljenoj iz pluća donora  i identifikovali dva virusa koji imaju cirkularne genome. Tim je potom pregledao hiljade prethodno prikupljenih uzoraka - uključujući ljudsko tkivo i druge materijale, kao što je tlo - za slične genetske sekvence. U tim materijalima su pronađene sekvence novootkrivenih virusa, kao i 17 srodnih virusa. Naučnici su nazvali ovu novu grupu virus...

Kada kažemo "infektivne" ili zarazne bolesti, mislimo na sve one bolesti izazvane nekim patogenom (virus, bakterija, protozoa, makroparaziti) koje se mogu prenositi sa jedne na drugu osobu.  Različite infektivne bolesti imaju i različite načine transmisije: kapljično, putem hrane, vode, seksualnim odnosom, vertikalno (sa majke na dijete preko posteljice ili u toku poroda), latrogenski (putem transplantata ili neke druge medicinske procedure), oralno( recimo, ljubljenjem), putem fecesa ili posredstvom vektora (vektor je organizam koji ne izaziva bolest, ali prenosi uzročnika, recimo nekoliko vrsta komaraca su vektori određenih bolesti). Kada mislimo o infektivnim bolestima, obično ih povezujemo sa nerazvijenim zemljama te stvaramo lažnu sliku da nas naš (relativno) visok standard življenja štiti od zarazih bolesti. Tačno je da su higijena, kao pratilac dobrog standarda te bolja uhranjenost i obrazovanje mnogo doprinijeli smanjenju infektivnih bolesti, ali uzročnici ...

Visok i zgodan. Visoka i vitka. To su osobine koje društvo danas favorizira.  I, za većinu nas, to je to-biti visok je poželjno. Međutim, za naučnike, biti visok znači stotine gena. Svi mi ćemo reći da je visina nasljedna i da će djeca visokih roditelja biti visoka, ali ono što nije jasno jeste koliko je visina nasljedna i koliko gena utječe na tu osobinu. Ovo je poligenska osobina, odnosno ovisi o više gena, ali zapravo većina osobina je upravo takva. Ipak, kod problema visine komplikacije dolaze od činjenice da je veliki broj gena uključen u određenje ove osobine, ali sa malim utjecajem. Heritabilnost visine je priličan - i vrlo zanimljiv -  problem u genetici, ali i jedan od primjera kada ne možemo računati na to da bi izmjena jednog gena mogla dovesti do stvaranja "dizajniranih beba" tj. ovo je primjer na kojem čitav koncept i plašenje javnosti "dizajniranim bebama propada. Otprilike je oko 80% varijacije u visini uzrokovano nasljednim faktorom, ali os...

Mapa Mliječnog puta Gaia satelita Znamo za "Baby boom" generaciju ljudi, ali otkrili smo da postoji da i među zvijezdama postoje "baby boomeri"...naime, izgleda da je jedna kosmička drama od prije 5 milijardi godini bila okidač sa rađanje velikog broja zvijezda u tom periodu. Naučnici sa Univerziteta u Barceloni, predvođeni Rogerom Morom, proučavali su podatke sa Gaia satelita, koji precizno mjeri udaljenost od Zemlje do miliona zvijezda. Gaia je svemirska opservatorija Evropske svemirske agencije (ESA), lansirana 2013. godine namijenjena za astrometriju.Glavni cilj ove misije je stvoriti 3D mapu - katalog svemirskih objekata Mliječnog puta, koji za sada ima oko 1.7 milijardi zvijezda, a procjenjuje se da će ovaj katalog predstavljati oko 1% populacije naše galaksije - čisto da imate sliku koliko je to jedan ogroman prostor, nama teško dokučiv. Ova mjerenja omogućuju naučnicima da izračunaju pravu svjetlinu i veličinu zvijezde, a ti podaci se mogu ...

Radite od 8? Budite se u 6 da biste iole pristojno izgledali na poslu, da biste se nekako istuširali, opali zube, našminkali, počešljali i obukli? A liježete hmmmm..kad? Spavate 6 sati da biste sve to stigli? I onda u subotu i nedjelju ujutro spavate do 10-11 ili koliko već i mislite da ćete tako nadoknaditi manjak sna u toku radne sedmice. E, ne može.  Duže spavanje u toku vikenda  vjerovatno nije dovoljno da bi se smanjili zdravstveni rizici povezani s nedovoljnim spavanjem u toku iscrpljujućih radnih dana, nalaz je jedne kraće  studije sna kod mladih odraslih osoba. Nedostatak sna je, znamo, povezan s nizom poremećaja, uključujući dijabetes i kardiovaskularne bolesti . Međutim, Kenneth Wright sa Univerziteta Colorado Boulder i njegove kolege proučavali su šta se događa kada ljudi pokušaju nadoknaditi nedovoljan san tokom sedmice dužim spavanjem preko vikenda. Rezultate su objavili u Current Biology u radu pod naslovom " Ad libitum   Weekend Recovery S...

Pronašli smo novi djelić, koščicu, denisovca. I to ne u pećini Denisova. Denisovci su nama, kao i neandertalci, braća po tetki ili stričevima. Dakle, prvo koljeno, rod najbliži. Prema svemu, izgleda da su to podvrste  Homo sapiens , a ne druge vrste. Svaki komadić, kost ovih praljudi za današnju nauku je ekvivalent slitini platine i zlata . 1. maja 2019. u časopisu Nature , objavljen je rad pod nazivom " A late Middle Pleistocene Denisovan mandible from the Tibetan Plateau" u kojem se sa velikom dozom sigurnosti tvrdi da su denisovci došli i do Tibetanskog platoa. Za one koji ne znaju - postojanje ove podvrste smo utvrdili samo na osnovu oskudnih ostataka iz jedne spilje u Sibiru, zvane Denisova, a to da su drugačiji od nas i o neandertalaca, utvrdili smo pomoću jedne male koščice falange (kost prsta) koja je u analizi uništena. U području ove spilje u Sibiru, denisovci su življeli prije  oko 300 000 do 50 000 godina. Još jedna bitna stvar sa ovim radom jest...

2019. je obilježeno 500 godina od smrti intrigantnog umjetnika, izumitelja i vizionara, Leonarda da Vincija. Premda Italija u doba Leonarda nije postojala kao republika, ujedinjena je tek znatno poslije, ipak obično govorimo o njemu i drugim majstorima cinquecenta kao o italijanskim umjetnicima.   Rođen je 15. aprila 1452. kao Leonardo di ser Piero da Vinci, odnosno kao Leonardo, sin Piera iz mjesta Vinci u brežuljkastoj Toskani. Njegov otac, Piero, bio je notar, relativno imućan za ono doba, a majka, Caterina, bila je seljanka. Ipak, pored toga što je bio skromnih korijena i vanbračno dijete, Leonardo se uspio naći u aristokratskim kućama, zahvaljujući svojim talentima. Leonardo je učio zanat slikanja u radionici Verrocchia u Firenci, da bi potom, 1482. godine, napustio Firencu i počeo raditi za čuvenog plemića Ludovica Sforzu, vojvodu od Milana. Kod Sforze je Leonardo bio prvenstveno vojni inženjer, a poziv umjetnika mu je ovdje bio tek u drugom planu. Međutim,...

Strah i trepet na Pacifiku, uz obale Australije, Filipina, Nove Gvineje i Havaja predstavlja meduza zvana morska osa, naučnog naziva Chironex fleckeri . Za nju se obično kaže da je najotrovnija meduza.  Otrov ove meduze sadrži oko 250 proteina i peptida, a utvrđeno je da djeluje tako što "buši" pore u stanicama, što dovodi do naglog izlaska kalijumovih jona i zastoja rada srca nekoliko minuta nakon uboda. Često se dešava da se plivači udave usljed zastoja rada srca i prije nego što dođu na obalu da zatraže pomoć. Biće bez kostiju i mozga može ubiti odraslog čovjeka u roku od 5 minuta. Na plažama obala gdje ima ove meduze, obično stoje upozorenja. Međutim, sudeći po radu objavljenom u Nature Communications , izgleda da su naučnici na domak stvaranja antiotrova za otrov ove meduze. Istraživali su utjecaj otrova na populaciji mijeloidnih ljudskih stanica i skriningom utvrdili koje su komepnente stanice od ključnog značaja za ćelijsku smrt nakon izlaganja otrovu...

Bojan Šošić Moj prvi susret s Tvrtkom Kulenovićem i, ispostaviće se, početak uvijek lijepog i srazmjerno dugog prijateljstva, ukorijenjen je u razgovoru koji smo u foajeu jednog dubrovačkog hotela vodili o knjizi  Slučaj i nužnost , velikog francuskog biologa i nobelovca (za fiziologiju ili medicinu 1965) Jacquesa Monoda (1910-1976). Prilično zakučasta tematika i oblast – molekularna biologija, iz koje je Monod iskoračio u filozofiju i slikanje jedne od najpotpunijih slika svijeta koju je u ovakvom obliku ikad ponudio jedan istraživač, učinila je ovu knjigu, bar na našim prostorima prilično ezoteričnom. Otud od samog početka moja radost u tome što sam pronašao sagovornika; a godine budućih susreta i razgovora samo su potkrepljivale moj doživljaj ovog velikog bosanskohercegovačkog pisca, umjetnika, kao umješnog mislioca koji je bio sklon da u širini svojih interesovanja i pogleda parira i sâmom Monodu, naučniku. Kada je prije nekoliko godina bosanskohercegovački časopi...

U stomaku uginulog kita je u martu 2019. pronađeno oko 40 kg plastike, ponajviše ambalaže i plastičnih kesa. Kitovi i veće ribe vjerovatno zamijene te kese za hranu, onda im se ta plastika akumulira u digestivnom sistemu i ubije ih.  Procjena UN je da godišnje oko 8 miliona tona plastike završi u svjetskim morima i oceanima, a ova plastika još jedan izvor stvaranje mikroplastike koja se mogu naći u živim organizmima. Dio ove plastike tone u vodu, a dio, veličine Aljaske, pluta po morima i oceanima i predstavlja sve veću prijetnju po živi svijet  (iz videa: Mikroplastika ).  Međutim, plastika nije ravnomjerno distribuirana u svjetskim morima - vjetar i morske struje imaju velikog utjecaja na to gdje će se plastika akumulirati. Victor Onink  i njegove kolege sa Univerziteta u Utrechtu koristili su model oceanskih struja kako bi istražili koji fizički procesi kontrolišu nakupljanje plastičnih čestica u "krpe smeća" u oceanima. To su mjesta gdje se sm...

Prosječan čovjek dnevno udahne 11 000 litara zraka. To je 15.9 kg zraka. Moramo disati zrak jer se u njemu nalazi kisik, a kisik treba našim ćelijama da bi živjele. I ne samo našim – gotovo sva živa bića, osim nekih vrsta bakterija trebaju kisik iz zraka ili vode. Sad zamislite šta se događa, kada je taj zrak zagađen, pa uz kisik, unosimo i različite tvari koje nam ugrožavaju zdravlje. Upravo se to dešava kada udišemo smog. Šta je smog? U toku zimskih mjeseci, u nekih bh. gradovima zapažamo pojavu smoga. To su oni dani kada je sve sivo i ne možete skoro ništa vidjeti i kada nas upozoravaju da se ne bismo trebali puno kretati. Smog je smjesa zraka i još nekih gasova te čvrstih čestica, poput čestica čađi. Međutim, ako u zraku nema čađi i vidljivost je dobra – to opet ne znači da je zrak čist. Riječ smog sastavljena je od engleskih riječi smoke-dim i fog-magla i smog jeste upravo to: magla sa dimom. Neki gradovi imaju ograničen protok vazdušnih stru...