Quantum of Science

Osobe koje prebole COVID-19 imaju veći rizik za razvoj kardiovaskularnih poteškoća, čak i u slučajevima da su mlađi od 65 godina, nisu pretili i nisu imali tešku kliničku sliku. Studija objavljena početkom februara u NatureMedicine , koja je pratila veterane američke vojske, pokazala je da godinu dana po preležanom COVID-19 rizik za razvoj oko 20 različitih kardivoaskularnih problema postaje višestruko uvećan, uključujući razvoj doživotnih hroničnih bolesti poput srčane insuficijencije, ishemijske i neishemijske kardiomiopatije i drugih kardiovaskularnih oboljenja. Na primjer, bila je 52% veća vjerovatnost da će imati moždani udar nego u kontrolnoj grupi, što znači da je, od svakih 1000 ispitanih ljudi, bilo oko 4 osobe više u grupi s COVID-19 nego u kontrolnoj skupini koje su doživjele moždani udar. Rizik od zatajenja srca povećao se za 72%, odnosno za oko 12 osoba više u skupini oboljelih od COVID-19 na 1000 ispitanih. Hospitalizacija je povećala vjerovatnost budućih kardiovask...

Najveći fosil pterosaura iz jurskog razdoblja otkriven je u Škotskoj.  Otkriven je zapravo 2017. godine, ali je u Current Biology  22. februara 2022. izašao rad o njemu pod naslovom , , A skeleton from the Middle Jurassic of Scotland illuminates an earlier origin of large pterosaurs ". Ovaj pterodaktil je dobio neobično  naučno ime. I to galesko, keltsko, škotsko. Zove se Dearc sgiathanach i bio je gigant među jurskim pterosaurima, letećim gmazovima koji su živjeli uz dinosaure. Novootkriveni fosilni primjerak otkriven na ostrvu Skye, poznatom i po proizvodnji viskija. Procijenjeni rasponom krila ovog čudovišta je iznosio preko 2,5 metara, kao kod albatrosa.  Imao je dobar vid i hranio se ribom. Dearc sgiathanach bi istovremeno značilo i ,,leteći gmaz" i ,,reptil iz Skye", zbog igre riječi na gelskom jer Skye znači ,,krilato ostrvo". Ovdje možete čuti kako bi se njegovo ime izgovaralo na gelskom.  Izvor: Current Biology Živio je prije oko 170 miliona godina. P...

  Ovih dana se mnogo priča o vakcini protiv COVID-19 koju razvija američka vojska, a koja bi potencijalno mogla štititi od različitih varijanti koronavirusa SARS-CoV-2. Radi se o vakcini Vojnog istraživačkog instituta Walter Reed, za koje je prva faza kliničkih ispitivanja, na ljudima, završena u decembru 2021. Ova vakcina je po svom dizajnu veoma neobična i mogla bi donijeti dosta toga novog u tehnologiji pravljenja vakcina. Već je dobila nadimak   „super-vakcina“ i „vakcina protiv svih sojeva“ („pan-vakcina“). Za ovu vakcinu se tvrdi da nakon primanja neće biti potrebni busteri, no klinička istraživanja tek trebaju pokazati je li ovo moguće ili je tek daleki san.   Novi dizajn vakcine Vakcina Instituta Walter Reed se bazira na spike proteinu (protein šiljka), slično kao već postojeće vakcine protiv COVID-19, ali s potpuno drugačijim pristupom. To je Spike-Ferritin-Nanoparticle vakcina, skraćeno SpFN . Vakcine ne sadrži virus, niti živ, niti atenuiran, a sadrži ...

  Nova varijanta virusa stečene humane imunodeficijencije (HIV) pojavila se u Evropi. Prvi put je detektovana u Nizozemskoj, a odlikuje se većom transmisivnošću te ozbiljnijim oblikom bolesti koju izaziva. Dobra vijest je što postojeće terapije djeluju u na ovu varijantu.   Nova virulentnija varijanta HIV se pojavila krajem 90-tih Početkom februara  o otkriću nove, virulentnije varijante HIV izvijestili su naučnici s Oksforda u časopisu Science   pod naslovom ,, A highly virulent variant of HIV-1 circulating in the Netherlands ". Varijanta je otkrivena kod nešto više od stotinu ljudi uključenih u ovu analizu, a karakteriše je to što ima sposobnost proizvodnje više virusnih čestica, zbog čega zaražene osobe mogu lakše prenositi virus. Također, uzrokuje brži pad broja CD4 T-limfocita u krvi, što znači da zaražena osoba brže razvije SIDA/AIDS ukoliko je HIV pozitivna. CD4 su T-ćelije koje imaju niz važnih uloga u imunološkom odgovoru organizma, a upravo njih n...

Artwork by and copyright of Corbin Rainbolt. Image may not be used for any commercial purposes. Potrebna je velika sila da se šlajm iskašlje kroz gotovo 4 metra dug vrat, ali to je morao učiniti jedan dinosaur. Paleontolozi su pronašli čudne kvržice na vratu 150 miliona godina starog sauropoda,što je dokaz prve poznate respiratorne infekcije kod dinosaura, prenosi The Guardian.  Dugovrati dinosaur, kojem su dali nadimak Dolly, živio je tokom kasnog jurskog razdoblja i iskopan je u Montani prije više od 30 godina.  Kada su naučnici nedavno ponovno pregledali kostur, pronašli su čudne nakupine kostiju u obliku brokule u blizini mjesta gdje bi se nalazile zračne vrećice životinje. Izgledale su poput sličnih formacija koji nastaju u plućima ptica kada one dobiju respiratornu infekciju, a skeniranje pomoću kompjuterizirane tomografije potvrdilo je tu ideju, pišu  paleontolozi u Scientific Reports .  Tim misli da je infekcija slična aspergilozi, koja je uzrokovana udi...

Izvor ilustracije: L. Slimak, Science Naša vrsta je migrirala u valovima i manjim grupama u Evropu još ranije nego što smo mislili. Najraniji dokaz o modernim ljudima - Homo sapiens vrsti  u Evropi iskopan je u spilji u južnoj Francuskoj, a zaključci su objavljeni u februaru 2022. u časopisu Science Advances  po naslovom ,, Modern human incursion into Neanderthal territories 54,000 years ago at Mandrin, France " Ovaj nalaz pokazuje još nešto zanimljivo - da je grupa modernih ljudi iz Mandrin spilje tamo živjela u isto vrijeme kad i neandertalci - nešto za što se dugo sumnjalo, ali nikad dosad nije utvrđeno. Postoje mišljenja da su se sapiensi uselili u spilju neko vrijeme (možda godinu dana?) nakon što su neandertalci iselili iz nje.  Nalazi u Grotte Mandrin, pećini u dolini Rhône sjeverno od Marseillea, fokusiraju se na jedan zub Homo sapiensa i na karakteristične fragmente kremenih vrhova alata za koje se smatra da su strelice koje su ljudi ranog modernog doba koristi...

  Kada se pojavila omikron varijanta i sa spoznajem da donosi ponešto blažu kliničku sliku, javile su se i tvrdnje kako je to „kraj pandemije“, kako je „omikron posljednja varijanta koja izaziva zabrinutost“. Međutim, s ovakvim tvrdnjama treba biti oprezan   jer zapravo ne možemo predvidjeti šta će se događati s virusom. Inače, Svjetska zdravstvena organizacija je ta koja može proglasiti kraj pandemije, dok zemlje mogu proglasiti samo kraj epidemije na svojoj teritoriji. Tvrdnje da ovo „početak kraja pandemije“ možda zvuče ohrabrujuće i ulijevaju nadu koja je toliko potrebna mnogima, ali istovremeno su opasne jer – ako se ne pokažu tačnim, dovešće do potpunog gubitka povjerenja u nauku i naučnike. Ovakva predviđanja se ne zasnivaju na podacima i čvrstim argumentima, nego su neka vrsta „wishfull thinking“ – željnog razmišljanja. Dakle, to je stvaranje uvjerenja da će se nešto dogoditi samo zato što mi to tako priželjkujemo. Prije će biti da ovo nije početak kraja pandemije...

Voda se razlikuje od većine drugih tečnosti na Zemlji: ima desetke čudnih svojstava, uključujući visoku površinsku napetost, visok toplinski kapacitet, visoke tačke taljenja i vrelišta, anomaliju u širenju te nisku kompresibilnost. A sad je otkriveno da ima još jedno čudno stvojstvo. Upoznajte dvije vode. Neki naučnici smatraju da to uopšte nije jedna tekućina, već dvije različite tekuće faze koje koegzistiraju u smjesi.  Sada bi fizičari željeli po prvi put izravno posmatrati transformaciju između dva stanja, u superhladnoj vodi pomiješanoj s trehalozom, prirodnim antifrizom koji sprječava smrzavanje tekućine jer se radi o superhladnoj stvari. Stvar je u tome koliko su tvari u različitim agregatnim stanjima oranizovane. Čvrsto stanje je najviši stepen organizacije - često su u čvrstom stanju prisutne kristalne rečetke i strukture. U tekućem stanju, molekule i atomi su manje organizirni, a u plinovitom su disorganizirani, haotični.  Međutim, kod vode već znamo da u tekućoj faz...

  Postoji nekoliko stvari s kojima treba biti oprezan vezano za pandemiju COVID-19, a gotovo ih redovno možemo čuti i pročitati u medijima, i čak dolaze iz usta stručnjaka, a ne šarlatana. Naime, iako treba vjerovati struci i stručnjacima – to se prije svega odnosi na naučne radove, preporuke i izjave bazirane na podacima, ali ako neko spekulira, makar bio i stručnjak, e tu treba biti oprezan. Prosto za neke stvari nemamo podatke i neke stvari imaju previše nepredvidivih varijabli da bismo tek tako mogli dati neko predviđanje. Već smo više puta svjedočili da se stručnjaci kada daju izjave često opuste i daju nam neki svoj Virginia Woolf tok struje svijesti, neke svoje hipoteze koje nisu ni dokazane niti opovrgnute, neka svoja razmišljanja naglas, pa se onda ta razmišljanja naglas amplificiraju u medijima kao naučne činjenice. Ovdje upozoravamo na nekoliko takvih razmišljanja. 1. Omikron je kraj pandemije – ne mora značiti Ne, omikron ne mora značiti kraj pandemije uopšte. Š...

Razine nekih imunoloških molekula neuobičajeno su visoke kod ljudi s upornim simptomima nakon infekcije SARS-CoV-2. Naučnici su identifikovali markere imunološkog sistema karakteristične za dugotrajni COVID, bacajući svjetlo na biološku podlogu ovog misterioznog stanja. Čak 30% ljudi zaraženih SARS-CoV-2 nastavlja biti pod utjecajem dugotrajnog COVID-a, koji uzrokuje iscrpljujuće simptome - uključujući umor i otežano disanje - mjesecima nakon početne infekcije virusom. Ostaje nejasno kako patogen izaziva trajni haos u tijelu. Chansavath Phetsouphanh s Univerziteta New South Wales u Sydneyu, Australija, i njegovi kolege analizirali su uzorke krvi ljudi s dugotrajnim COVID-om i otkrili da infekcija SARS-CoV-2 izaziva imunološki odgovor koji se razlikuje od odgovora drugih vrsta koronavirusa, kao što su one koje uzrokuju prehladu. Njihov rad je objavljen Nature pod naslovom ,, Immunological dysfunction persists for 8 months following initial mild-to-moderate SARS-CoV-2 infection ". O...

Mjere vlada različitih zemalja povezane s cestovnim prometom i ograničenjem kretanja imale su najveći utjecaj na smanjenje koncentracije NO 2 i smanjenje broja smrtnih slučajeva tokom prve faze pandemije COVID-19 u proljeće i rano ljeto 2020. godine, zaključak je nove studije koju je objavila Služba za praćenje atmosfere Copernicus zajedno s  London School of Hygiene and Tropical Medicine (LSHTM). Recenzirani istraživački rad, koji je vodila London School of Hygiene & Tropical Medicine, uz doprinose CAMS-a i drugih vodećih institucija, ispitivao je kvantitativne učinke smanjene razine zagađenja i, po prvi put koliko znamo, kvantitativno uspoređuje utjecaj različitih mjera i politika koje su poduzete. Nalazi potvrđuju ranije procjene da je smanjenje onečišćenja rezultiralo stotinama izbjegnutih smrtnih slučajeva. Naučnici kažu da je izbjegnuto oko 800 smrti usljed zagađenog zraka. Naučnici uključeni u studiju procijenili su povezanost između različitih vladinih mjera i smanjenj...

Ovo što vidite gore je slika Webb teleskopa snimljena kamerama na raketi Ariane koja ga je lansirala u svemir, netom nakon što su se njih dvoje razdvojili. (Izvor: Arianespace, ESA, NASA, CSA, CNES) Svemirski teleskop James Webb stigao je na svoje odredište u ponedjeljak, 24. januara 2022: smjestio se u orbitu oko točke zvane L2, ili druge Lagrangeove tačke, oko četiri puta udaljenije od Zemlje od Mjeseca.  Lagrangeove tačke dobile su ime po matematičaru Joseph-Louisu Lagrangeu, koji ih je 1772. otkrio kao mjesta gdje malo tijelo može orbitirati zajedno s dvije veće mase. To čini L1 i L2, najbliže Lagrangeove točke Zemlji, očiglednim mjestima  za istraživanje svemira. Ali, niti jedan svemirski objekt nije uputno staviti baš u te tačke jer su gravitacijski nestabilne.  Webb putuje duž elipse s velikom poluosom (maksimalna udaljenost između letjelice i L2) koja se kreće između 250.000 i 832.000 kilometara oko L2.   L2 je poseban iz nekoliko razloga. Nalazi se na suprot...

(Ilustration MATT CHINWORTH FOR KAISER HEALTH NEWS ) Već neko vrijeme dobijamo vijesti kako su ljudima transplantirani organi genetički modificiranih svinja. Potražnja za organima je velika, organa nema dovoljno, i sve to pogoduje cvjetanju ilegalnog tržišta. Mreže donora ne uspijevaju pomoći svima kojima je potrebno. U svijetu je samo 2019. urađeno preko 153.000  transplantacija, a organ koji se najviše transplantira su bubrezi, a zemlja s najvećom stopom transplantacija organa od preminulih osoba je Španija, kažu podaci sa Statista. Vrlo traženi organi su i srce, jetra i pluća.  Početkom godine, saznali smo da su u novogodišnjoj noći hirurzi uspješno transplantirali srce genetički modificirane svinje ljudskom pacijentu, spasivši mu život nakon što se prethodno smatralo da ne ispunjava uslove za tradicionalnu transplantaciju srca. David Bennett Sr, kako se zove pacijent se oporavlja od zahvata koji su obavili ljekari s medicinskog centra Univerziteta u Marylandu. Za njega j...

Zašto zaboravljamo? I nije u pitanju ono staračko zaboravljanje, niti Alzheimerova bolest - nego zašto ste ne možemo često sjetiti nekih detalja neke situacije, knjige, filma - kao da je sve to magično isparilo iz nas.  Zaboravljanje je neugodna pojava, a ponekada se i stidimo jer smo nešto zaboravili. Često se to dešava jer na nešto ne obratimo pažnju, nego opažamo perierno, ne fokusiramo se na situaciju. I nije nas kriviti: svijet u kojem živomo jednostavno se prebrzo dešava i nemamo vremena da na sve trošimo energiju. No naučnici sada kažu da je zaboravljanje zapravo - zdravo i da je to način na koji učimo. Naučnici koji stoje iza nove teorije,  Tomás J. Ryan s Trinity College u Dublinu i Paul W. Frankland s CIAR u Torontu,  predstavili su u časopisu Nature Reviews Neuroscience pod naslovom , , Forgetting as a form of adaptive engram cell plasticity " hipotezu da zaboravljanje i nije tako loša stvar.  Oni sugerišu da se promjene u našoj sposobnosti pristupa speci...

  Zašto nam je srce okrenuto više prema lijevoj strani,   zašto se jetra nalazi baš na desnoj strani? Najmanje jedna od svakih 10.000 osoba rođena je s organima na krivom mjestu, deformiranim ili potpuno nestalim, stanjima koja variraju od benignih do smrtonosnih. Ćelije otkrivene krajem devedesetih, nazvane organizatori(tj. lijevo-desno organizoatori – left-right organizers ili LRO) služe kao svojevrstan saobraćajac koji usmjerava embrionsku tekućinu na određenu stranu i tako se organi fromiraju baš na toj, strani a ne na drugoj. No i ove ćelije su naravno, pod utjecajem gena. Postoje geni koji imaju utjecaja na položaj organa i njihov razvoj. Naučnici su otkrili pet takvih gena, izvjestili su nas krajem decembra u Nature Genetics . Istraživači su se prvo usredotočili na jedan koji se zove CIROP, a kojeg niko prije nije opisao. Projektiranjem ovog gena za stvaranje fluorescentne oznake kada je aktivan, naučnici su utvrdili da se CIROP uključio na nekoliko sati baš kada ...