Quantum of Science

Naučnici su bolje shvatili fizički proces koji se odvija u ustima kada se pojede komad čokolade, dok se ona mijenja iz čvrste u glatku emulziju. Shvatili su zašto je tako dobar osjećaj pojesti čokoladu- I - nije sve do hemije, ima nešto i u fizici. Analizirajući ovo, interdisciplinarni istraživački tim s Univerziteta u Leedsu nada se da će to dovesti do razvoja nove generacije luksuznih čokolada koje će imati isti osjećaj i teksturu, ali će biti zdravije za konzumaciju. U trenucima dok je u ustima, osjećaj čokolade proizlazi iz načina na koji je čokolada podmazana, bilo od sastojaka u samoj čokoladi, pretežno masti ili od sline ili kombinacije to dvoje. Da bi čokolada bila svilenkastija (a to je osjećaj koji većina ljudi voli), mora imati u sebi dosta masti. Ali, to povećava njenu kalorijsku vrijednost. Zato naučnici proučavaju kako doći do svilenkaste čokolade s manje masti. Masnoća igra ključnu ulogu gotovo odmah kada komadić čokolade dođe u dodir s jezikom. Nakon toga se otpuštaju k...

XBB.1.5— kojeg su kanadski profesor biologije dr. Ryan Gregory i njegovi sljedbenici na Twitteru nazvali 'Kraken', prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, dosad je najprenosivija varijanta COVID-a. Kada date nadimak varijanti/podvarijanti virusa koji je maltene zaustavio Zemlju "Kraken" prema morskom čudovištu - trebate očekivati strah u javnosti i paniku. Službeni naziv ove varijante je XBB.1.5 i malo je teže pamtljivo bilo od "kraken",ali trebali bismo se držati službene oznake. Nakon "Kentaura" i ovo je jedno mitološko ime za varijantu virusa. Nažalost, ovakva se imena često zalijepe i nastave koristiti. Varijanta k'o varijanta - ako se čuvate i vakcinišete, smanjujete rizik da ćete biti zaraženi. Sada se uočava pad smrtnih slučajeva o COVID-19, ali treba znati da je to u velikoj mjeri zasluga vakcina. Bez vakcina, i ova varijanta bi bila problematična XBB.1.5 počeo je alarmirati naučnike krajem prošle godine nakon što je broj slučajeva o...

Da li ste znali da su Rimljani koristili beton u gradnji i da je ovaj beton bio specifičan, pravljen u procesu koji se zove "vruće miješanje", da je jako otporan i postaje čvršći s vremenom? Ovo je tajna durabilnosti mnogih građevina koje su nastale u antičkom Rimu poput Panteona, koji je posvećen 128. godine nove ere.  Naučnici su dugo pokušavali shvatiti kako je to postignuto. Posebno je interesantno za strukture koje su izdržale posebno teške uslove, poput dokova, kanalizacije i nasipa, ili onih izgrađenih na seizmički aktivnim lokacijama. Sada je tim istraživača s MIT-a, Univerziteta Harvard i laboratorija u Italiji i Švajcarskoj  otkrio strategije proizvodnje betona. Nalazi su objavljeni danas u časopisu Science Advances , pod naslovom " Hot mixing: Mechanistic insights into the durability of ancient Roman concrete ". Voditelj rada bio je naše gore list,  profesor građevinarstva i inženjerstva okoliša na MIT-u Admir Mašić. Istraživači su analizirali 2000 godina...

P regled teorije zavjere   Uvod u teoriju zavjere: Kemtrejlzi (eng. Chemtrails) su jedna od najpoznatijih i najpopularnijih teorija zavjere današnjice i sumnjam da ima itko rođen iza 1970., a da nije čuo za ovu šaljivu, suludu, ali istovremeno i opasnu, priču. Iako nije urnebesno smiješna kao Ravna Zemlja i nema široku političku i selebriti podršku i prihvaćenost kao anti-vakcinacijski pokret, ova teorija zavjere ima svoje pobornike na svim kontinentima i gotovo svim zemljama svijeta, a najpopularnija je u SAD-u i na teritoriju EU. Pristalice ove teorije zavjere, kao i kod anti-vakcinacijskog pokreta, dolaze iz svih dijelova političkog spektra, kako s desnice tako i s ljevice.    Počeci Historijski gledano, kemtrejl teorija zavjere vuče svoj početak još iz prve polovice '80-tih godina prošlog stoljeća, u doba kada je administracija Ronalda Reagana bila u Bijeloj Kući. U to doba je u ekstremno desnim, neonacističkim i vjersko-ekstremističkim krugovima unutar ...

Životni vijek medonosnih pčela ( Apis mellifera ) smanjio se za pola od sedamdesetih godina prošlog vijeka, bar u SAD. Ovo je otkrilo istraživanje objavljeno u Scientific reports u novembru 2022. Prije pedesetak godina, srednji životni vijek pčele radilice bio je 34.3 dana. Sada je 17.7 dana, odnosno jedva 18 dana. Komercijalni pčelari sada obično gube 30% do 40% svojih zajednica svake godine - znatno više nego u prethodnim decenijama. Razlog ovoga  je velika smrtnost pčela, koja je povećana za oko 50% ali što je razlog te smrtnosti? Razlog bi mogao biti upravo kraći životni vijek. Kraći život znači manje vremena za sakupljanje peludi i nektara, a time i manje rezerve meda koje pomažu pčelama da prežive do sljedećeg proljeća.  Pčele u studiji nisu imale simptome neke bolesti, mada autori, s obzirom da su lutke (pupe) uzete iz košnice unutar 24h nakon što su izašle iz svojih ćelija, ne odbacuju mogućnost zaraze ili trovanja pesticidima u ranoj fazi. Istraživači nagađaju d...

  Piše: prof. dr. Lamija Tanović, profesorica fizike u penziji U procesu cijepanja velikog atomskog jezgra (fisija) kao i u procesu spajanja lakih jezgara u teža (fuzija) mali iznos mase (tzv. defekt mase) se prevori u energiju prema čuvenoj Einsteinovoj relaciji E=mc 2 . Iako je to mala masa, kada je pomnožena sa ogromnim brojem kvadrirane brzine svjetlosti c ( c =300000 km/s; c 2 =9000000000000 km/s), to daje ogromnu energiju. Dobra ilustracija defekta mase pri fisiji i fuziji prikazana je na slici 1. Slika 1: a) fisija; b) fuzija   Dok se pri nuklearnoj fisiji veliko jezgro raspada na nekoliko manjih, u nuklearnoj fuziji više lakih jezgri atoma se spajaju u težu jezgru i pri oba ova procesa se oslobađa energija. Šta je prednost energije koja se dobije nuklearnom fuzijom u odnosu na onu koja nastaje nuklearnom fisijom? Prije svega, energija iz fuzije je mnogo veća od one koja se dobije fisijom: Pri pretvaranju 1g vodonika u procesu fuzije oslobodi se 7.6 puta ...

  Besposadna kapsula Orion, u sklopu misije Artemis 1 vratila se na Zemlju. Ovo su neki zanimljivi podaci koji zapadaju za oko: Prešla je 2.2 miliona kilometara. Bila je u svemiru 26 dana. Iako nije bilo posade   živih ljudi – u kapsuli su u svemiru putovali Snoopy astronaut, plišana igračka ovca Shaun, Komandant Moonikin Campos za testiranje odijela astronauta te Zohar I Helga – dummies za ispitivanje razine zračenja. Prilikom ulaska u našu atmosferu, Orion je postigla brzinu od nevjerovatnih   40.000 km/h  što je brzina koja je 32 puta veće od brzine zvuka. Tom prilikom je kapsula Orion postigla i temperaturu od oko 2.800 o C. Da bi se vratila neoštećena u bazu američke mornarice, u more ju je usporilo 11 padobrana na samo 32 km/h.  Inženjeri   NASA su morali tokom spušanja da izvedu  tzv. atmosferski odskok - manevar kojim se smanjuje delovanje G-sile na letjelicu , kako bi se ohladio toplotni štit letelice i povećao ciljani prozor za ponovni ulaz...

Da li poklapate dasku na WC šolji kada spuštate vodu? Ako to ne činite, vjerujem da hoćete nakon što pogledate jedan video (malo niže) Naučnici su upotrijebili kombinaciju zelenih lasera i kamera kako bi osvijetlili efekat ispiranja WC šolje na okolinu. Video isječak koji je izradio tim istraživača sa Univerziteta Colorado, Boulder, u SAD-u, prikazuje nalet malih kapljica vode, aerosola nevidljivih golim okom, koje lete iz WC šolje nakon ispiranja.  Odvratno, zar ne? I ne samo to... potencijalno opasno. "Ljudi su znali da zahodi ispuštaju aerosole, ali ih nisu mogli vidjeti", kaže inženjer građevinarstva i zaštite okoliša John Crimaldi sa Univerziteta Colorado Boulder. Crimaldi i njegovi kolege istraživači žele naglasiti da nisu epidemiolozi, pa stoga ovdje nema preciznih izračuna u smislu mogućnosti širenja bolesti. Međutim, njihov prikaz daje grafički element drugim studijama koje pokušavaju procijeniti kvalitetu aerosola prepunih bakterija. Iako su prethodne studije jasno ...

Niskofrekventni basovi tjeraju ljude na plesnom podiju da se više kreću — iako su frekvencije nečujne. Istraživači su pričvrstili trake za glavu za snimanje pokreta na ljude koji su prisustvovali nastupu dua elektroničke glazbe Orphx na Univerzitetu McMaster u Hamiltonu u Kanadi.  Kad su naučnici uključili zvučnike vrlo niske frekvencije (very low frequence - VLF), plesači su se kretali energičnije. Ali ljudi nisu mogli svjesno prepoznati kada VLF ritmovi sviraju. Rad je objavljen u novembru 2022. u Current Biology pod naslovom " Undetectable very-low frequency sound increases dancing at a live concert ". Anegdotski izvještaji opisuju intenzivne fizičke i psihičke učinke niskih frekvencija, posebno u elektronskoj plesnoj glazbi, međutim nije bilo dokaza da se ljudi zaista više kreću kada su izloženi ovakvim zvukovima. Kretanje se povećalo kada su zvukovi niske frekvencije bili prisutni, a budući da su VLF-ovi bili ispod ili blizu slušnih pragova (a naknadni eksperiment je su...