Quantum of Science

Brokula većini nije omiljeno povrće, ali je postala popularna jer je proglašena jednom od "supernamirnica" pogotovo vezano za prevenciju raka.  Međutim, brokula ima tajni recept i pomagače - crijevni mikrobi  pomažu tijelu da iskoristi zdravstvene prednosti ove i srodnih namirnica. Zapravo, mikrobi su ti koji transformišu supstance iz brokule u antikancerozne tvari, "aktiviraju" tvari iz brokule. Brokula, kupus, karfiol i drugo povrće iz roda Brassica  (kupusnjače)   duguju svoj karakterističan okus, ali i miris hemikalijama poznatim kao glukozinolati. Tokom procesa probave bakterije iz crijeva pretvaraju glukozinolate u spojeve zvane izotiocijanati, koji imaju zaštitni efekat protiv određenih tipova karcinoma. Elizabeth Sattely sa Stanforda i njen tim su pokazali kako mikrobi crijeva Bacteroides thetaiotaomicron imaju skup gena koji ovoj bakteriji   omogućavaju pretvorbu glukozinolata u izotiocijanate.  Miševi kolonizirani bakterijama B. theta...

Oculodentavis khaungraae, Credit Lida Xing NAPOMENA: AUTORI SU POVUKLI OVAJ RAD IZ NATURE 22. jula 2020. "Mi, autori, povlačimo ovaj članak kako bismo spriječili da netačne informacije ostanu u literaturi. Iako je opis Oculudentavis khaungraae i dalje tačan, novi neobjavljeni uzorak dovodi u sumnju našu hipotezu o filogenetskom položaju HPG-15-3." navode autori u retrakciji. Šifra je oznaka specimena, fosila. Obično zamišljamo dinosaure kao ogromna bića, a ne kao nešto krhko i malo. Ta će se slika možda promijeniti.  U komadu ćilibara koji je pronađen u pokrajini Kachin u sjevernom Myanmaru, pronađeno je nešto što bi mogao biti najmanji dinosaur na svijetu. Procjenjuje se da je ovaj izvrsno očuvani fosil u ćilibaru star oko 99 miliona godina. Težio je oko 2 grama, a sudeći po oštrim zubima, hranio se insektima. U članku, objavljenom 11 marta 2020. u Nature , pod nazivom " Hummingbird-sized dinosaur from the Cretaceous period of Myanmar " , o...

SARS-CoV-2, Credit: Smithsonian Magazine Infekcija Covid-19, izazvana novim koronavirusom SARS-CoV-2 se brzo širi, mnogo brže nego što je to bio slučaj sa virusom SARS prije nekoliko godina (2003.). Dakle, zašto je SARS-CoV-2 tako infektivan? Pokazalo se kako novi virus ima izuzetan afinitet za ljudske stanice, a njegov " spike " protein, protein kojim se veže za određeni receptor na ljudskim stanicama, drugačiji je nego kod ostalih, nama od prije poznatih koronavirusa. Genomske analize SARS-CoV-2 i analize njegovog spike proteina sugerišu da ovaj protein ima mjesto koje aktivira jedan enzim ćelija domaćina. Radi se o enzimu furinu, kojeg kodira FURIN  gen, a ovaj enzim pripada konvertazama. Njegova uloga je da aktivira neke druge proteine-enzime. Naime, neki proteini u našem tijelu se sintetiziraju tako da su sveže sintetizirani neaktivni, imaju određene sekcije koje ih čine neaktivnim. Furin je enzim koji isijeca ove dijelove i aktivira te proteine. Ima ...

Zašto nije nimalo dobro koristiti ovaj novokomponovani laički naziv "koronavirus" za novi SARS-CoV-2 virus? Većina laika i u svakodnevnom govoru, zato što nas mrzi izgovoriti "SARS-CoV-2" ili "COVID-19"  za virus i infekciju, govorimo "koronavirus" ili kako čujemo novinare koji se žele praviti pametni "virus korona". Naime, novi virus SARS-CoV-2 pripada porodici, grupi virusa koju nazivamo Coronaviridae , porodici virusa sa jednolančanom RNK i sa "krunom" šiljaka na površini virusne čestice. Ova porodica ima 2 potporodice, 5 rodova i oko 40 vrsta virusa. Neki od njih inficiraju šišmiše, neki ptice, neki lasice, neki ljude... Obično izazivaju blaže infekcije, čiji su simptomi simptomi prehlade, ali virusi SARS  (Severe acute respiratory syndrom) i MERS (Middle-East respiratory syndrom) te posljednji, SARS-CoV-2 imaju ozbiljnije posljedice i veći Case Fatality Rate (CFR) iako je kod novog virusa CFR niži nego kod...

Četverogodišnji dječak iz Kolorada preminuo je jer je njegova majka odbila konvencionalno liječenje i lijek Tamiflu koji je ljekar prepisao svima u kući. Umjesto toga, liječila je sina alternativnim metodama, i tražila savjete u Facebook grupi „Spriječite obaveznu vakcinaciju“ („Stop mandatory vaccination“). Antivakcinalne i grupe   u kojima se promovišu alterantivni načini liječenja koji se ne baziraju na naučnim činjenicama uzimaju danak u životima, ali se uprkos tome šire i imaju sljedbenike. Ova grupa ima oko 179 000 članova i predstavlja jednu od najvećih grupa za širenje dezinformacija o vakcinama i zdravlju. Prema izvještavanju NBC-ja , majka se obratila za savjet u grupi dok djetetu još nije bila dijagnosticirana gripa, ali je imalo jako groznicu i temperaturu, a drugo dvoje djece je već imalo dijagnosticiranu gripu i ljekar je prepisao Tamiflu, lijek koji ublažava simptome. Međutim, niti jedan od komentara koje je dobila nije dao savjet da ide ljekaru i potraž...

Znamo šta je pasivno pušenje, odnosno, "sekundarno pušenje" - kada osoba udiše duhanski dim u prostoriji gdje se puši. Ali, postoji i "dim iz treće ruke" - oni polutanti koji se talože iz dima cigareta na različite površine. Nažalost, ovo zagađenje se može desiti i u sredinama koje su nepušačke jer se ove zagađujuće čestice "zalijepe" za odjeću  i kožu pušača, ali odatle prelaze i na zidove, tepihe, sjedala, i druge površine. Znate onaj neprijatnu auru dima cigarete, nalik na metal kod pušača? E, to su te čestice.  Zapravo, pušači mogu naštetiti svojoj okolini čak i onda kada ne zapale niti jednu cigaretu. Rad se o nečemu što naučnici zovu tercijarno pušenje i o njemu se malo misli. Ovaj dim koji se uvlači u namještaj dolazi kako od običnih cigara i cigareta, tako i od e-cigareta i vapova. Da bi shvatili kako se dim iz "treće ruke" može prenijeti u okruženje za nepušače, Drew Gentner sa Univerziteta Yale, i njegove kolege mjerili...

Morbilivirus, Source: NIBSC/SCIENCE SOURCE Morbili, poznati još i kao ospice ili male ospice čine veliku štetu organizmu tako što praktično „resetuju imunološki sistem“ i on „zaboravi“ šta je do tada naučio o izazivačima bolesti. Dakle, infekcija morbilima vraća imunološki sistem na "fabričke postavke". Taj fenomen čini organizam osoba koje prebole ovu bolest podložnijim drugim infekcijama mjesecima nakon ozdravljenja. Pročitajte tekst u nastavku, ali pogledajte i video: Ovo je zaključak čak dvije studije objavljene nedavno i to jedne u časopisu Science      i druge u Science Immunology .   Međutim, ta dva rada su samo posljednji dokazi koji potvrđuju nešto što naučnici, pogotovo oni koji se bave epidemiologijom i imunologijom, znaju već neko vrijeme. Šta su to morbili ili ospice? Morbili su veoma zarazna bolest koju izaziva Morbilivirus. Ova infekcija se, kao gripa ili prehlada, prenosi kapljično, tako da se virus u pljuvačci zaražene o...

Žene u nauci i tehnologiji Grace Hopper je bila stvarno moćna žena, faca, pravi "badass"! Ona je bila "mama" kompjuterskog programiranja te mornarički admiral. Rođena je kao  Grace Brewster Murray   9. decembra 1906. u New Yorku. Kažu da je kao dijete voljela razvaljivati satove kako bi vidjela kako rade - nešto što je bilo neobično za djevojčice u njeno vrijeme. Diplomirala je matematiku i fiziku na Vassaru, a onda stekla diplomu master na Yale univerzitetu, da bi 1934. i doktorirala na ovom prestižnom univerzitetu. 1930. se udala za profesora sa Univerziteta New York, Vincenta Fostera Hoppera, i taj brak je trajao do 1945. Poslije se nije udavala, ali je zadržala prezime.  Drugi svjetski rat je zatiče na poziciji profesora matematike na Vassar koledžu. E, sad treba znati kako je njen pra-pradjed, Alexander Wilson Russell, bio mornarički admiral za vrijeme Građanskog rata. Grace odlazi prijaviti se u mornaricu, međutim, kako je bila mala rasto...

Nastava u većini škola, pa i kod nas počinje dosta rano, pogotovo ako se radi o prvoj smjeni - obično u 8:00. Zbog toga učenici moraju ustati još ranije kako bi se spremili za školu. Međutim, individualni biološki satovi tinejdžera ne odgovaraju podjednako na ranojutarnja intelektualne napore. Zapravo, pokazalo se kako rano ustajanje može imati utjecaja na uspjeh u školi. María Juliana Leone iz Nacionalnog vijeća za naučna i tehnička istraživanja u Buenos Airesu i njene kolege prikupljali su podatke o spavanju od tinejdžera u lokalnoj srednjoj školi u kojoj su učenici nasumično podijeljeni u grupe u kojima je nastava počinjala  u 7:45, 12:40. ili 17.20 sati. Naučnici su učenike smjestili u skalu od ranoranilaca do onih kojima prija kasnije buđenje, u skladu s njihovim preferiranim vremenom buđenja. Analiza učenika koji su ujutro započeli školu pokazala je da su oni koji se kasnije bude, u poređenju s ranoraniocima, imali generalno niže ocjene koje su se pogoršavale ...

Izgleda da postoji određena veza između povećane propustljivosti membrane mitohondrija i sindroma fragilnog X, i o tome se pričalo na Godišnjem sastanku američkog društva za neuroznanost prošle godine u oktobru. Radovi još nisu objavljeni, ali još je 2010. godine nagovještena neka veza.  Dakle, ponovimo - mitohondriji su organele stanice važne za proces disanja i stvaranja energije, imaju dvostruku membranu višestruko incaginiranu i evaginiranu, što povećava aktivnu površinu ovih organela. Fragilno X je sindrom iz autističnog spektra sa veoma jasnom genetičkom pozadinom, Izazvan je premutacijom u vidu više nego normalnog broja ponavljanja CGG sekvence na genu FMR1, više od 50 puta, koliko je normalno. Ovaj gen kodira protein    fragile X mental retardation protein-FMRP,  koji "obuzdava" proizvodnju nekih drugih proteina.  Fragilno X sindrom je vodeći genetički uzrok intelektualne invalidnosti i autizma. Smatra se kako osobine osoba sa sindromom...

Elektronski mikrograf SARS-CoV-2, izvor: HKUMed Naučnici širom svijeta utrkuju se u razvoju potencijalnih vakcina i lijekova za borbu protiv novog koronavirusa, sada nazvanog SARS-Cov-2, prije poznatog kao 2019-nCoV. U međuvremenu, nije se samo naziv virusa promijenio, nego i naziv bolesti - više je ne zovemo "novi koronavirus", nego COVID-19. U nazivu virusa i nazivu bolesti je bilo važno da se ne stigmatizira region u kojem se infekcija prvo pojavila, tako da se ne može govoriti o Wuhan virusu.  Već imamo i prvog kandidata  za vakcinu protiv nove bolesti, a koju razvijaju naučnici sa Univerziteta Queensland i koja će uskoro kreniti u testiranje. Nadajmo se da će se pokazati dovoljno dobrom, efikasnom i sigurnom i nadajmo se da će druge institucije, privatne i državne pronaći i efikasan lijek, kao i druge vakcine.  U međuvremenu, grupa naučnika je pronikla u  molekularnu strukturu ključnog proteina koji koronavirus koristi za invaziju na ljudske stan...

Jedno od velikih pitanja fizike je zašto ima više materije od antimaterije u kosmosu. I nije to samo pitanje fizike, nego pitanje nauke uopšte, pitanje života i smrti. Jer da ovih tvari ima podjednako, svijet ne bi ni postojao, one bi se anihilirale. Ili da ima više antimaterije, svijet bi bio drugačiji.  Kako bi našli odgovor na ovo pitanje, te testirali svaki mogući aspekt Standardnog modela čestica, naučnici će prevrnuti svaku česticu koja postoji, bila ona elementarna, kao neutrino, ali kompozitna, kao što su mezoni. Jedna takva čestica koja naučnike interesuje je i kaon, koji je zapravo mezon, a mezoni se sastoje iz parova kvark - antikvark. Prema čestičnoj statistici, kaon je bozon, a sastoji se od fermiona - kvarkova i antikvarkova te dolazi u tri stanja, odnosno okusa:  K + : gornji kvark i strani antikvark,  K 0 , donji kvark i strani antikvark ili strani kvark i donji antikvark i  K - : strani kvark i donji antikvark Ovo je jedna od onih ...

Stanice imunološkog sistema koje su izmijenjene tehnikom CRISPR date su u trima osobama s uznapredovalim karcinomom i nije došlo  do ozbiljnih nuspojava. Ovo je prvo takvo ispitivanje u SAD-u, a ujedno i prvo ispitivanja CRISPR metode u terapiji raka čiji su rezultati objavljeni.  Naučnici se nadaju kako će korištenjem CRISPR tehnike uređivanja gena pomoći u tretnamnu raka. Imunološke stanice imaju sigurnosni prekidač, nazvan PD-1, a koji kancerozne stanice mogu iskoristiti kako bi izbjegle imunološke napade. U ovom ispitivanju, tim naučnika  je uklonio imunološke stanice kod tri osobe koje imale  imale tumore s istim proteinima na površini kanceroznih stanica. Koristili su jedan virus za dodavanje gena da bi imunološke stanice ciljale ovaj protein. Zatim su pomoću CRISPR izbrisana tri gena, uključujući  i PD-1 . Nakon šest sedmica, stanice su vraćene u pacijente i u njima su preživjele najmanje 9 mjeseci. Brisanje gena koji omogućavaju sakrivanj...