Jupiter i Juno, to su para dva


Jupiter i njegov satelit Ganimed (malo nebesko tijelo u dnu fotografije),izvor.E. Karkoschka(Univ. of Arizona)/ESA/NASA
Sonda Juno (mi bismo rekli Junona, prema rimskoj božici zaštitnici braka, Jupiterovoj ženi) lansirana je 5. avgusta 2011. sa Cape Canaveral Air Force Station na Floridi sa ciljem da se bolje istraži planeta Jupiter i njegov sistem. Pet godina je sondi trebalo da dođe do svog cilja i, nimalo beznačajno, 4. jula 2016. će napokon, ako sve prođe kako treba, obaviti svoj posao. 

Juno/Junona nije prva sonda koja je došla do Jupitera: prva je bila Pionir 10 koja je 3. decembra 1973. prošla pored Jupitera, a zatim i Pionir 11 te sonde Voyager 1 i 2, Galileo Orbiter ,  Cassini-Huygens i New Horizons .

Ipak, ovo je NASA-ina sonda koja kao primarnu misiju ima Jupiter i treba obaviti 37 rotacija oko ove džinovske planete. I, vrlo interesantno, ovo je solarna sonda, ne koristi nuklearni pogon. U orbiti oko Jupitera, solarna krila Junone mogu proizvoditi 500W, dok bi u Zemljinoj orbiti proizvodila oko 14 000W. Sonda je koštala 1.1 milijardu dolara. 

Juno/Junona u orbiti Jupitera-umjetnički prikaz, izvor:NASA
Znamo da Jupiter ima velik broj prirodnih satelita - njih čak 67, od kojih su najpoznatiji Galilejevi sateliti Io, Ganimed, Kalisto i Evropa te da je atmosfera samog Jupitera sačinjena primarno od hidrogena i helija, ali naučnici žele znati u tačno kojim količinama (pretpostavlja se da je omjer oko 3:1 u korist hidrogena). Znamo da Jupiter ima i prstenove, slične onima na Saturnu te da planeta ima jako magnetno polje.

Naučnici imaju hipotezu kako je Jupiter prva planeta koja se kondenzovala od gasova koji su kružili oko mladog Sunca prije nekih 4.6 milijadi godina te bi stoga bilo za očekivati da se na Jupiteru nađu najdrevniji materijali u Solarnom sistemu. 


Juno bi trebala da "proviri" ispod Jupiterovih oblaka pomoću mikrotalasa kako bi  preciznije proučila sastav atmosfere, a ti podaci bi naučnicima poslužili da bolje shvate evoluciju planete.Također, Juno će osmotriti i Jupiterove polove i proći će kroz intenzivne Jupiterove aurore.

Sa Juno ćemo se oprostiti početkom 2018. kada će sonda izgorjeti u atmosferi Jupitera i posljednjem, kamikaze-letu.

Jupiterova atmosfera, izvor: NASA/ESA

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

O serološkim testovima na COVID-19 (prisustvo antitijela)

Slika
Dakle šta se to testira takozvanim serološkim testovima - testovima antitijela i da li možete preći granicu sutra kada se otvore sa tim testom kao dokazom?  Velike je rasprave i svađe izazvala vijest da će se u Republici Srpskoj raditi testovi na COVID-19 koji koštaju 200KM, a u FBiH privatne klinike nude testove od 60KM. Ova drastična razlika u cijeni je zbog toga što se radi o različitim tipovima testova koji daju potpuno različite informacije.  RT-PCR ili RT-qPCR testovi su oni najvažniji dijagnostički testovi, oni o kojima je bilo riječ na početku pandemije - ovo su testovi koji pokazuju imate li trenutno virus. Testovi antitijela -serološki ne traže virus, nego reakciju našeg organizma na virus. Ta reakcija su proteini koje prozvode B-limfociti tj. neke potklase B-limfocita.  Dakle, jednom kada neki antigen (recimo virus, ali antigeni ne moraju biti patogeni, može se raditi i o polenu) dođe u naš organizam, organizam reaguje pokušavajući ukloniti ta...
Pročitajte više