Udžbenici u zemlji seljaka na brdovitom Balkanu

Vrijeme je godišnjih odmora, ali se Quantum of Science zabavlja radeći. Zahvaljujem se djelatnicima OŠ "Petar Kočić" u Novoj Topoli, a naročito Daliborki Šeatović koja se potrudila da mi "dobaci" neke udžbenike iz entiteta Republika Srpska. Naime, svi udžbenici koje sam do sada analizirala na blogu bili su iz entiteta Federacija BiH, pa bi bio malo red da vidimo šta se događa i u Srpskoj.

Ovaj post će govoriti o udžbeniku "Poznavanje prirode" za 5. razred osnovnih škola, trinaesto izdanje, Zavod za udžbenika i nastavna sredstva Istočno Sarajevo, 2015.,  autori su Milenko Ćurćić, Mitar Novaković i Stevo Pašalić (sva trojica doktori nauka), recenzenti prof dr. Bratislav Atanacković sa Geografskog fakulteta u Beogradu i Jasna Žarić, OŠ "Knez Ivo od Semberije", Bijeljina.

Prvi dio udžbenika se bavi kosmosom, Sunčevim sistemom, planetama i naročito planetom Zemljom i njenim svojstvima, zatim dolazi dio koji se bavi osnovnim crtama nekoliko djeci najpoznatijih ekosistema, zatom je dio posvećen čovjeku, zdravlju i zaštiti životne sredine.

Prva stvar - ja nisam našla tipfelera. Čitala sam prilično pažljivo, možda se i meni omaklo, ali nisam uočila štamparske greške. Također, sviđa mi se što nakon svake lekcije postoji dio za ključne riječi, odnosno riječi koje bi učenik, savladavši lekciju, trebao razumjeti.

U knjigu sam dodala dosta komentara - međutim, ništa nije katastrofalno (kao "Sunce se ne kreće" i slika bubrega i bešike koja je potpisana kao ilustracija ženskih spolnih organa, što se već događalo).

Idemo, komentar po komentar. Kako ne bih prekucavala tekst, ide prvo screenshot, pa onda komentar.

Najveći problem ovog udžbenika, ne zamjerite mi što tražim dlaku u jajetu, jesu neke neprecizne rečenice, poluistine i pokušaji pojednostavljivanja, koji su otišli na pogrešnu stranu. Ja razumijem da se djetetu koje ide u 5. razred stvari trebaju pojednostaviti, ali ovdje ima nekoliko lapsusa, koji se mogu otkloniti tako što će se ovaj dio preformulisati.

1. Ovdje ispada da SVE  planete dobivaju energiju od Sunca. Sunce je samo jedna od zvijezda u svemiru i planete Sunčevog sistema su samo neke od planeta u svemiru. Ovdje je prvo trebalo reći da sistem nebeskih tijela koja kruže oko Sunca zovemo Sunčev/Solarni sistem i da planete SUNČEVOG SISTEMA  jesu nebeska tijela koja svjetlosti i toplotu dobivaju pd Sunca. U prethodnom tekstu to nije objašnjeno:

2. Šta djetetu znači "ohlađena nebeska tijela"? Neko stavio nebesko tijelo u zamrzivač? Problem je što treba objasniti evoluciju Solarnog sistema, koji je nastao od mase užarenih gasova oko mladog Sunca i koji se, hlađenjem, pretvarao u veće ili manje gromade - planete i tijela koja, privučena gravitacijom većih nebeskih tijela, kruže oko njih u određenim orbitama. Nije lako objasniti, ali može se. Ili izbaciti "ohlađene" a napisati samo da su sateliti manja nebeska tijela koja orbitiraju oko većih. Jedino se u lekciji o nastanku Zemlje spominje masa užarenih gasova, ali ispada onda da je jedino Zemlja tako nastala, a ne i druga nebeska tijela. 

3. Jupiter nema 17 satelita. Ima ih 67. Knjiga je pisana 2015. i moglo se malo pogledati po wikipedijama i NASA-inim stranicama. Update: 2018. i 2023. je objavljeno da je otkriveno još Jupiterovih mjeseca i s 2023. ima ih 92.

4. Šta su vještački sateliti? Ko ih "vještači" tj, pravi? Čemu služe? Nigdje ništa. Traumatično iskustvo. 

5. Tek u drugom poglavlju se spominje Sunčev sistem. Autori i dalje kao da insistiraju na tome da je ovaj sistem jedini u kosmosu, pa ne naglašavaju naziv sistema. Opet ispada da Sunce  daje energiju svim planetama u kosmosu, a ne samo onim u svom sistemu. Autori previše toga podrazumijevaju. 

6. 150 miliona km? Šta djetetu to znači? Neophodna usporedba...tipa "koliko puta je to otići do nekog djeci poznatog grada" ili koliko bi vremena trajalo putovanje do Sunca, ako bi bilo moguće. Sonda Junona je 5 godina putovala do Jupitera, a Jupiter je od Zemlje udaljen oko 600 miliona km (oko 4X veća razdaljina nego Zemlja - Sunce). Sam broj djeci ništa ne znači. Također, mjere Zemlje - dužina ekvatora i sl. bi trebal imati poređenje sa nečim što je djetetu blisko.

7. Ovdje je sve fino do trenutka kada se od djeteta traži da samostalno zaključi zašto je u toku lijepog vremena vazdušni pritisak veći, a u toku oblačnog i kišovitog niži. Objašnjenje nije dato. Samo ilustracija ogleda u kojem se  tijelo ispod kojeg gori plamen diže. Garantujem da, kada biste nasumice pitali prolaznike zašto je to tako, ne biste našli puno tačnih odgovora. U redu je tražiti od djece da probaju sama zaključiti mehanizam nekog fenomena, pa makar dali i pogrešan odgovor - to se zove podsticanje na kritičko razmišljanje. ali se odgovor mora dati. Ovdje kao da se računa na to da je svaki nastavnik dobar pedagog i zna objasniti ovaj problem. 

8. Pa ima ta neka korelacija snižavanja temperature i opadanja lišća kod listopadnog drveća, ali se ne radi o kauzalnosti. Znači, ovdje treba izbrisati veznik "zbog" koji označava kauzalnost i preformulisati rečenicu u "kada počnu hladniji dani" ili nešto slično. 

9. Ne znam. Ja preferiram izraz "sprat"- sprat drveća, grmlja, sprat zeljastih biljaka. "Sloj" ima za nijansu drugo značenje. Slojevi zemljišta, slojevi geoloških naslaga. Ne znam, možda nisam u pravu, možda opet tražim dlaku u jajetu.

10. Ovo što vidite iznad je SVE što je napisano o životnoj zajednici mora. Jer, znate, ako nemate more, ne morate ni učiti o njemu. Plus "ajkule su veoma opasne za čovjeka"...jer nismo imali prostora napisati da ima više vrsta ajkula i da ima i onih koje nisu "veoma opasne za čovjeka". Nismo objasnili ni šta su alge. Ali, dobro, nemamo more, pa šta ćemo to da učimo. 

11. Ni u ovom udžbeniku nema spominjanja ekosistema tropskih krajeva, koji su djeci najzanimljiviji i preko kojih se može kod djece pobuditi interesovanje za nauku. Ali, srećom, ima Animal planet i autori računaju na to. Kome treba da zna nešto o lavovima, tigrovima, papagajima, majmunima i to?

12. U prvom pasusu ispada da biljke proizvod kiseonik (tačno) koji služi za proizvodnju hranljive materije (netačno). Mislim da su autori htjeli napisati "biljke oslobađaju kiseonik potreban za disanje i  PROIZVODE  hranljive materije koje životinje koirste za ishranu". 

13. "Pored samoniklih biljaka, među kojima je i veliki broj korovskih..." i onda se takav uvod odjednom spoji sa mjerama koje čovjek treba poduzimati da bi očuvao visinu prinosa na obradivom zemljištu. Dakle - korov je samo ono što raste na površini koja se obrađuje...ako raste na površini koja nije zasijana nekom kulturom, onda se ne smatra korovom. Ne shvatam čemu spajati samoniklo bilje u rečenici sa zemljištem koje se obrađuje. Ovo bi sve bilo djeci jasno iz svakodnevnog života, da autori nisu pokušali zvučati pametnije. 

14. U ovoj knjizi nisu nabrojani dijelovi biljke, nego dijelovi specifične biljke - trave, pšenice. Ne znam da li je potrebno da djeca uče šta je to koljence, vlat, članak. U ilustraciji nije označen korijen biljke.

Onda slijedi leksikon svih mogućih štetočina i bolesti ratarskih kultura. Ponavljam, ovo je udžbenik za 5. razred: 

Djeca uče sorte šljiva, vinove loze...udžbenik je dobra priprema za poljoprivrednu školu i poljoprivredni fakultet. Jer "u zemlji seljaka, na brdovitom Balkanu" treba od pelena naučiti poljoprivrednu terminologiju. 

15. Ako je neki dio tijela obolio, čovjek je bolestan. Čist primjer tautološkog objašnjenja. 

16. Šugarac nije "insekt". To je zglavkar. Možda je ovdje bilo najbolje napisati nametnik, da se ne objašnjava kako su zglavkari velika grupa životinja i dalja podjela zglavkara na rakove, insekte i paučnjake ( u koje spadaju paukovi, škorpioni, grinje, krpelji i šugarci).

17. Od učenika se traži da sami shvate šta je to refleks, a udžbenik ne objašnjava refleks. Nervni sistem kontroliše i naše nevoljne radnje, ali nije objašnjeno kako.

U knjizi na više mjesta piše "naša republika", "u našoj republici". Ne znam na koju republiku se misli- RS ili BiH. 

Ipak, sam dio o ljudskom tijelu je prilično dobar. 

Ekologija je tačno opisana kao nauka o međusobnih odnosima živih bića, a ne kao nauka o zaštiti okoliša. 

Kada bi udžbenik imao neke igrice, zadatke za grupni i individualni rad, malo kreativniji pristup procesu učenja, bio bi bolji. Ali niti jedan od udžbenika u BiH to nema. Ovakve udžbenike, koji ne sadrže samo tekst, nego i neki kreativni model treba svakako zagovarati. Do tada - trpimo i dopuštajmo da nam djecu maltetiraju podacima koji djeci u ovom uzrastu nisu potrebni, krijući zanimljive informacije.