Život na Marsu, bakterije i druge priče



Bakterije se fascinantna stvorenja - neke su autotrofi koji sadrže hlorofil i vrše fotosintezu kao biljke, iako im je struktura stanice znatno jednostavnija, jer nemaju organizovano jedro niti imaju kompleksan sistem unutrašnjih membrana i citoskeleta. Druge su paraziti i da bi preživjele, moraju naći domaćina - takve su bakterije koje izazivaju bolesti. Treći tip bakterija ne vrši fotosintezu, nego energiju crpi iz minerala te tako uspijeva ipak zaslužiti epitet autotrofnih organizama. Ove potonje bakterije naseljavaju vrlo negostoljubiva područja - žive u podvodnim vulkanima, dubokim rudnicima i drugdje gdje je mračno i nema kisika.

Međutim, štapičasta bakterija naučnog naziva Desulforudis audaxviator živi 2.8 kilometara duboko u zemlji, u južnoafričkom rudniku zlata i hrani se - radijacijom. Dobro, ovo je isuviše senzacionalistički, ali, da, ima koristi i preživljava zahvaljujući radioaktivnom uranijumu. Naime, radijacija koju emituje uranijum djeluje na sumpor i molekule vode u matičnoj stijeni tako što ih cijepa, pri čemu nastaju sulfati i hidrogen-peroksid, kojima se, zapravo, ove bakterije hrane tj. koriste ih kao izvor energije. Bakterija proizvodi onda molekule koje joj služe kao "pogonsko gorivo" ali dosta energije troši i za proizvodnju molekula koje je štite od mutacija uzrokovanih radijacijom.


Desulforudis audaxviator, image by NASA


Postojanje bakterija koje ne samo da mogu preživjeti i pored postojanja radijacije, nego radijaciju, uslovno rečeno,  koriste za metabolizam, naučnike je navelo da počnu razmišljati da li bi u svemiru moglo biti ovakvih oblika života. Naime, prostor u svemiru je pun talasa visoke energije, tzv. kosmičkog zračenje, od kojeg život na Zemlji štite Zemljina atmosfera i Zemljino magnetno polje. 

Međutim, upravo je Mars, nebesko tijelo bez magnetnog polja, kandidat za hipotezu da na njemu možda ima ovakvih bakterija - tu je i radijacija, tu su i stijene bogate mineralima. Royal Society je objavio esej-rad u kojem se polemizira da li je ovakvo nešto moguće, a Desulforudis audaxviator je jedan od argumenta da je to itekako moguće. 

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

O serološkim testovima na COVID-19 (prisustvo antitijela)

Slika
Dakle šta se to testira takozvanim serološkim testovima - testovima antitijela i da li možete preći granicu sutra kada se otvore sa tim testom kao dokazom?  Velike je rasprave i svađe izazvala vijest da će se u Republici Srpskoj raditi testovi na COVID-19 koji koštaju 200KM, a u FBiH privatne klinike nude testove od 60KM. Ova drastična razlika u cijeni je zbog toga što se radi o različitim tipovima testova koji daju potpuno različite informacije.  RT-PCR ili RT-qPCR testovi su oni najvažniji dijagnostički testovi, oni o kojima je bilo riječ na početku pandemije - ovo su testovi koji pokazuju imate li trenutno virus. Testovi antitijela -serološki ne traže virus, nego reakciju našeg organizma na virus. Ta reakcija su proteini koje prozvode B-limfociti tj. neke potklase B-limfocita.  Dakle, jednom kada neki antigen (recimo virus, ali antigeni ne moraju biti patogeni, može se raditi i o polenu) dođe u naš organizam, organizam reaguje pokušavajući ukloniti ta...
Pročitajte više