Kako su mjehurići doprinijeli razvoju života na Zemlji

Znamo za tu čitavu priču o "prasupi", o molekulama koje su bile prekursori života nastale nekada davno, davno prije nekoliko milijardi godina, dok je Zemlja još bila uzavrela lopta. Međutim, kako su se ove organske molekule usložnile, kako su formirale visokouređene strukture, koje postoje i u najprostijim česticama, poput virusa i organizmima poput bakterija? Ova "supa" se morala prvo organizovati u proteine i molekule nukleinskih kiselina, koji su se potom organizirali u više strukture, u membrane, te napokon u organizme.

Izgleda da su tu čaroliju pomogli mjehurići. Sitni mjehurići gasa koji i danas izlaze iz hidrotermalnih izvora mogli su pomoći da se nametne red rastavljenim molekulama koje su tvorile prekursore života, a što je bio neophodan korak da se život na Zemlji razvija.

Želeći razumjeti da li je ovo moguće, Dieter Braun sa Univerizeta Ludwig-Maximilians u Münchenu i kolege ispitali su mogu li se biološke molekule koncentrisati na površini mjehurića gasa. Takvi mjehurići uobičajeni su u poroznim stijenama oko hidrotermalnih otvora - struktura na morskom dnu za koje mnogi naučnici danas smatraju  da su "kolijevka života".

Hidrotermalni izvor

Naučnici su formirali mikroskopske mjehuriće u grijanom spremniku s vodom u koji su dodali  biomolekule poput RNK i DNK. U roku od 30 minuta biomolekule su se nakupile na vanjskim površinama mjehurića. Autori su pokazali da se biomolekule mogu skupiti u kapsule slične stanicama na površinama mjehurića. Vanjski dijelovi mjehurića također mogu ubrzati hemijske reakcije koje ubrzavaju replikaciju DNK i RNK.

Studija nudi uvid u to kako je život na Zemlji ipak produkt slučajnih, stohastičkih procesa, a ne nekog "dizajna". Rad je objavljen u Nature Chemistry pod nazivom "Heated gas bubbles enrich, crystallize, dry, phosphorylate and encapsulate prebiotic molecules".