Asimptomatski slučajevi COVID-19 kao posljedica slabijeg imunog odgovora i reperkusije toga

Image Credit: Kateryna Kon/Shutterstock.com



Studija objavljena 18. juna 2020. u Nature Medicine sugeriše da ljudi koji su zaraženi novim koronavirusom SARS-CoV-2, ali nikad ne razviju simptome COVID-19, mogu imati slabiji imunološki odgovor na virus.

Ovo se slaže sa dosadašnjom hipotezom kako prejak imunološki odgovor na infekciju ovim virusom, te citokinska oluja kao posljedica takve reakcije, dovode do razvoja kritičnih oblike infekcije, pri čemu pacijenti završavaju na jedinicama intenzivne njege i ventilatorima. 

Kineski naučnici su proučavali 37 asimptomatskih osoba u okrugu Wanzhou kojima je dijagnosticiran COVID-19 tehnikom RT-PCR ali  osobe nisu ispoljavale ikakve relevantne kliničke simptome u prethodnih 14 dana i tokom hospitalizacije. Ovdje treba napomenuti da su u Kini sve one (ili bar većinu)  koji su bili pozitivni na SARS-CoV-2 izolirali i hospitalizirali prema svojim protokolima, dok se u Evropi pa i kod nas to nije baš radilo - lakši slučajevi su upućivani na kućno liječenje, uz mjere izolacije.

Ono što je zanimljivo je da su asimptomatski imali duži period tzv. sheddinga virusa (oko 19 dana, odnosno duže im je virus mogao biti detektovan i potencijalno se širiti, a da im je nivo IgG antitijela, onih koja nastaju kao odgovor na infekciju, bio niži. 

40% asimptomatskih pacijenata je postajalo seronegativno, odnosno, titar IgG antitijela im nije bio dovoljan za detekciju, što bi moglo implicirati, mada to ne treba ovlaš i brzo zaključiti, da asimptomatski slučajevi ne razvijaju stabilan imunitet. Ovo također dovodi u pitanje i potencijal seroloških studija tj. studija seroprevalencije da detektuju obim epidemije, što smo nekako uzimali kao aksiom - da će serološke studije pokazati koliko je populacije bilo u kontaktu s novim virusom. 12.9% simptomatskih slučajeva postaje seronegativno. 

Smanjenje nivoa IgG i neutraliziranje antitijela u ranoj rekonvalescentnoj fazi moglo bi utjecati na strategiju imunosti i serološka ispitivanja. Ovo znači i da će biti jako teško graditi kolektivni imunitet, s obzirom da oni koji razviju simptome, razviju i antitijela, a ovi koji su bez simptoma mnogo slabije razvijaju antitijela i ona im ne traju dugo. Od nada da su asimptomatski slučajevi "bezbolno prirodno vakcinisani" nije ostalo puno toga. Naravno, čekamo obimnije studije s većom kohortom ispitanika da se ovo ponovi. Studije na malom broju ljudi mogu dati pogreške i ne bismo na jednoj studiji trebali zasnivati zaključak da se imunitet nakon COVID-19 ne stvara, pa čak ni da osobe sa blažom kliničkom slikom neće moći računati na to. Ovo je zanimljiv nalaz jer potvrđuje kako je citokinska oluja jedan od glavnih uzroka teških slučajeva, a treba motriti na druge studije koje će analizirati antitijela i T memory limfocite. 

Također, ovakvi nalazi stvarno bi trebali biti osnova za to da se prestane više širiti diletansko poimanje imunog sistema kao nečega što valja samo kada je jako. Taj mit o jačanju imunog sistema, pogotovo uzimanje pregršta (beskorisnih) suplemenata bi trebao da umre, ali nažalost, betoniran je, kao i mišljenje da promaja izaziva najgore bolesti.


Primjedbe

Popularni tekstovi

Frka oko Jablaničkog jezera

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Glodari šire kugu. O jednom ženskom magazinu i jednoj profesorici