Zašto postoje dvojajčani blizanci?





Dvojajčani blizanci mogli bi biti nusprodukt evolucijske „politike osiguranja“ za žene, pogotovo iznad 30-te godine.

Ženski jajnici obično ispuštaju jednu jajnu stanicu u jednom ovulacijskom ciklusu, ali povremeno ispuštaju i dva, što može dovesti do rođenja fraternalnih tj. "dvojajčnanih", dizigotnih blizanaca. Mogućnost da žena rodi dvojajčane blizance raste s godinama, dosegne vrhunac u 30-im, a onda padne.

Kako bi objasnili ovaj obrazac, Wade Hazel s Univerziteta DePauw u Greencastleu u savezna država Indijana, Joseph Tomkins s Univerziteta Western Australia u Perthu i njihove kolege stvorili su hipotezu da će žene kasnije, u tridesetim, imati veću vjerovatnoću da formiraju dvije jajne stanice u jednom ovulacijskom ciklusu. Ova strategija štiti od povećanog rizika od prenatalnog gubitka embrija, što je češće kod žena u ovoj dobi.

Naučnici su izgradili model učestalosti dvojajčanih blizanaca i upoređivali svoja predviđanja sa stvarnom stomom rađanja dvojajčanih blizanaca u devet ljudskih populacija. Stopa rađanja dvojajčanih blizanaca za žene različite dobi najbolje se objašnjava ako model uključuje stopu dvostruke ovulacije koja raste s godinama i opstanak fetusa koji opada s godinama.

 Prema radu ovjavljenom u Nature Ecology & Evolution, pod naslovom "An age-dependent ovulatory strategy explains the evolution of dizygotic twinning in humans, najuspješnija strategija ovarija je da proizvedu 2 jajne stanice, tj. da (gotovo) simultano ovuliraju oba jajnika kod žena preko 30 godina starosti.

Iako je dvostruka ovulacija reproduktivna polisa osiguranja, ponekad oba embrija prežive - i blizanci se rode.

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

Glodari šire kugu. O jednom ženskom magazinu i jednoj profesorici

Slika
Bubonska kuga, ruke bolesnika, izvor CDC Što pametan krije, time se budala hvali. Pa se tako neki univerzitetski profesori hvale kako im djeca nisu vakcinisana. Eto, mi smo svi budale što dižemo graju oko toga, jer, ko biva, možda jeste bolje.  Omalovažavanje nauke je tipičan diskurs ovog predapokaliptičnog doba. Naučnici su poput one mitske proročice Kasandre, koja je govorila o padu Troje, a niko je nije fermo. Zašto se to dešava? Pa jednostvano, urednici nekakvog polutrač žurnala gurnu inferiornu izjavu jedne pogubljene žene iz prostora sitnih slova, na naslovnicu, gdje su slova prilično velika. I ne može proći da se to ne vidi. To što jedna žena lupeta ko Maksim po diviziji, sad je postalo bolje vidljivo, jer naslov i naslovnice kriče - svi oni koji su upoznati sa diskursnom analizom teksta, znaju da su ova mjesta jake pozicije u tekstu i da se "lijepe za oči". Naravno, na tviteru mi je rečeno da je to posao ovakvih medija. Jeste. Imaju pravo azre to da rade...
Pročitajte više