Koliko novi koronavirus SARS-CoV-2 može opstati na površinama i u zraku i šta to znači za nas





Virusi nisu živi organizmi - to su infektivne čestice koje trebaju ćelije da bi se razmnožavali. Oni virusi koji inficiraju ljudske ćelije, ne mogu dugo opstati van njih. Pa ipak, virusi se mogu neko vrijeme zadržati na predmetima i koži, u ovisnosti o važnosti i temperaturi zraka te vrsti materijala na koji prionu. Virusi koji se prenose kapljično, poput virusa koji izazivaju morbile, gripu, prehladu te COVID-19 mogu neko vrijeme opstati, naročito ako su okruženi opnom sline kada ih zaražena osoba iskašlje.

Inače, prenos putem površina nazivamo fomitni prenos.

Novi koronavirus SARS-CoV-2, koji izaziva COVID-19. se na površinama predmeta može zadržati prilično dugo. U radu, objavljenom u The New England Journal of Medicine, naučnici su ispitivali stabilnost ovog virusa u aerosolu, u obliku raspršenih infektivnih čestica te na nekoliko različitih tipova površina – na bakru, kartonu, plastici i nehrđajućem čeliku. Ovo su ujedino i najčešći materijali od koji se izrađuju predmeti u domaćinstvima ili transportu te kvake od vrata i slične površine koje često dodirujemo.

U zraku, u obliku aerosola, virus može biti stabilan oko 3 sata.
Od površina, najmanje stabilan je na bakru i tu može opstati do oko 4 sata.
Na kartonu, virus SARS-CoV-2 je bio stabilan do 24h, nakon čega nisu detektovane infektivne čestice.
Na plastici je stabilan 2-3 dana.
Na nehrđajućem čeliku može postojati također 2-3 dana.

Naučnici su koristili poseban aparat da bi virus raspršili po zraku i površinama oponašajući kijanje i kašljanje. Istraživanje je vršeno na temperaturi 21-23oC i pri vlažnosti zraka od oko 50% u toku 7 dana.

Dobra stvar u svemu tome jeste to da se površine na kojima se virus SARS-CoV-2 duže zadržava – plastika i čelik, ujedino i lako čiste. SARS-CoV-2 se može uništiti s površina u kratkom roku ako površine prebrišete sa 60-75% alkoholom, vodikovim peroksidom koncentracije od 0,5% ili sredstvom koje sadrži 0,1% natrijum hipohlorit, kakvi su kućni izbjeljivači i sredstva za za čišćenje kupatila.

A šta ovo sve znači za nas? Možemo li se inficirati sa površina koje imaju virus na sebi? 

Ovo ispitivanje je vršeno metodom PCR (RT-PCR) i radi se o veoma osjetljivoj tehnici koja može detektovati čestice RNK ovog virusa i kada ih ima jako malo. Međutim, detekcija RNK virusa ne mora nužno značiti i to da je virus infektivan: možda ga nema u dovoljnoj količini da bude infektivan, a možda je detektovana sam raspadnuta sekvenca. Ova tehnika ne razlikuje infektivan virus od onog koji se "raspao" i nije viralan. Najveća mogućnost zaraze je u doticaju s oboljelim, koji ima izražene simptome ili dva do tri dana prije pojave simptoma, naročito ako niste održavali fizičku distancu (najmanje metar, preporuka 2m)

Vezano za površine, bolje je da ih dezinficiramo - virulentnost SARS-CoV-2 ovisi o tome kada je došao na površinu, koju površinu (materijal), kojim putem (dodirom ili kapljicama), a ovisi i o soju virusa. 

Izvor: https://www.researchgate.net/figure/Persistence-of-SARS-COV-2-on-surfaces-19_fig2_340417975


Uglavnom, možda nam gumene rukavice nisu prijeko potrebne, ali redovno pranje ruku, naročito nakon toga što smo dodirivali nešto, korištenje dezinfekcionih sredstava na bazi alkohola (oni gelovi za ruke) - uvijek je poželjno. 


Ovaj tekst je prvobitno objavljen u martu 2020 na Glas Amerike, pa je potom dopunjen i objavljen ovdje. 




Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

Glodari šire kugu. O jednom ženskom magazinu i jednoj profesorici

Slika
Bubonska kuga, ruke bolesnika, izvor CDC Što pametan krije, time se budala hvali. Pa se tako neki univerzitetski profesori hvale kako im djeca nisu vakcinisana. Eto, mi smo svi budale što dižemo graju oko toga, jer, ko biva, možda jeste bolje.  Omalovažavanje nauke je tipičan diskurs ovog predapokaliptičnog doba. Naučnici su poput one mitske proročice Kasandre, koja je govorila o padu Troje, a niko je nije fermo. Zašto se to dešava? Pa jednostvano, urednici nekakvog polutrač žurnala gurnu inferiornu izjavu jedne pogubljene žene iz prostora sitnih slova, na naslovnicu, gdje su slova prilično velika. I ne može proći da se to ne vidi. To što jedna žena lupeta ko Maksim po diviziji, sad je postalo bolje vidljivo, jer naslov i naslovnice kriče - svi oni koji su upoznati sa diskursnom analizom teksta, znaju da su ova mjesta jake pozicije u tekstu i da se "lijepe za oči". Naravno, na tviteru mi je rečeno da je to posao ovakvih medija. Jeste. Imaju pravo azre to da rade...
Pročitajte više