Karolinska institut: istraživanje T limfocita nakon infekcije COVID-19



Suprotno kineskim naučnicima koji nedavno zaključili da asimptomatski slučajevi COVID-19 razvijaju manje antitijela, švedski naučnici s Karolinska su došli do toga da se i kod blagim i asimptomatskih slučajeva razvijaju COVID-19 specifične T-stanice. Rad je u preprintu i nosi naziv "Robust T cell immunity in convalescent individuals with asymptomatic or mild COVID-19" 

Međutim, poređenje kineske i ove švedske studije je poređenje jabuka i krušaka jer su istraživane potpuno različite komponente imunog odgovora. 

U ovom istraživanju, koje je još u preprintu, naučnici su obavili imunološke analize uzoraka od preko 200 ljudi, od kojih su mnogi imali blage ili nikakve simptome COVID-19. Studija je obuhvatila bolesnike Univerzitetske bolnice Karolinska i druge bolesnike i njihove izložene asimptomatske članove poroidca koji su se vratili u Stockholm nakon odmora u Alpama u martu. Uključeni su i zdravi davatelji krvi koji su dali krv tokom 2020. i 2019. godine i to kao kontrolna grupa.

Ovo istraživanje nije tražilo antitijela, nego specifične T-limfocite koji su sposobni da prepoznaju stanice ljudskog organizma koje su inficirane virusom te ih uništavaju.

"Napredne analize omogućile su nam detaljno mapiranje odgovora T-stanica za vrijeme i nakon infekcije COVID-19. Naši rezultati pokazuju da je otprilike dvostruko više ljudi razvilo imunitet T-stanica u usporedbi s onima kod kojih mi možemo utvrditi antitijela. ", rekao je Markus Buggert, profesor pri Centru za infektivnu medicinu pri Karolinska za press Karolinska instituta. 


"Jedno zanimljivo opažanje bilo je da nisu samo osobe s utvrđenim COVID-19 pokazale imunitet T-limfocita, već i mnogi njihovi izloženi asimptomatski članovi obitelji", kaže Soo Aleman, konsultantica pri Karolinska. "Nadalje, otprilike 30% davatelja krvi koji su dali krv u maju 2020. godine imali su T-stanice specifične za COVID-19, što je brojka koja je mnogo veća od prethodnih testova na antitijela."

Šta znače rezultati ove studije? Pa, prije svega, da je izgleda mnogo više ljudi kontaktiralo virus SARS-CoV-2 nego što mislimo. Međutim, ova studija nije istraživala titar antitijela, da se utvrdi postojanje humoralnog odgovora na virus. Naime, naš imuni odgovor zavisi od 2 stvari - stanica T limfocita koje su sposobne uništiti inficirane stanice organizma i stanica B-limfocita koje su u stanju stvoriti proteine - imunoglobuline koji neutrališu patogen, u ovom slučaju virus.

I T i B stanice mogu biti "memory" - što znači da pamte uzročnika. Međutim, odgovor memori T i memory B stanica je različit. Kada dođe do reintrodukcije virusa u organizam, aktiviraju se one T i B stanice koje su zapamtile tog uzročnika. Primarna uloga  memory T limfocita  je pojačani imuni odgovor nakon reaktivacije tih stanica ponovnom unosom relevantnog patogena u tijelo. Radi se o potpuno drugoj vrsti imuniteta u odnosu na imunitet koji stvaraju antitijela. 

Ove analize T limfocita su daleko složenije od istraživanja antitijela (seroloških istraživanja) i mogu se radi samo u specijaliziranim laboratorijama, kakva je ona Centra za infektivnu medicinu pri Karolinska.

Švedski naučnici naglašavaju kako će se morati uraditi veće i opsežnije longitudinalne studije (tj. studije u određenom vremenskom rasponu) kako bi se bolje razumjela dužina trajanja imuniteta na COVID-19 i u kakvoj su relacije oe dvije različite komponente imuniteta. 


Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

Glodari šire kugu. O jednom ženskom magazinu i jednoj profesorici

Slika
Bubonska kuga, ruke bolesnika, izvor CDC Što pametan krije, time se budala hvali. Pa se tako neki univerzitetski profesori hvale kako im djeca nisu vakcinisana. Eto, mi smo svi budale što dižemo graju oko toga, jer, ko biva, možda jeste bolje.  Omalovažavanje nauke je tipičan diskurs ovog predapokaliptičnog doba. Naučnici su poput one mitske proročice Kasandre, koja je govorila o padu Troje, a niko je nije fermo. Zašto se to dešava? Pa jednostvano, urednici nekakvog polutrač žurnala gurnu inferiornu izjavu jedne pogubljene žene iz prostora sitnih slova, na naslovnicu, gdje su slova prilično velika. I ne može proći da se to ne vidi. To što jedna žena lupeta ko Maksim po diviziji, sad je postalo bolje vidljivo, jer naslov i naslovnice kriče - svi oni koji su upoznati sa diskursnom analizom teksta, znaju da su ova mjesta jake pozicije u tekstu i da se "lijepe za oči". Naravno, na tviteru mi je rečeno da je to posao ovakvih medija. Jeste. Imaju pravo azre to da rade...
Pročitajte više