Quantum of Science

Krajem marta će iz meksičke luke Progreso isploviti specijalni brod, koji ima opremu za bušenje. Međutim, taj brod neće praviti bušotine kako bi se došlo do nafte - naučnici će pokušati napraviti bušotinu u Chicxulub krateru, mjestu na koje  je prije 66 miliona godina pao asteroid,izazvavši kataklizmu zbog koje su izumrli dinosauri. Naučnike zanima kako se život nakon udara asteroida oporavio, ali ih zanimaju i podaci o samom asteroidu te se nadaju da se u stijenama unutar ovog kratera nalaze očuvani neki dokazi koji bi mogli ispričati bolju i cjelovitiju priču o ovom događaju. Ovaj projekat je vrijedan 10 miliona dolara, a sponzorišu ga   International Ocean Discovery Program (IODP) i International Continental Scientific Drilling Program. Krajem marta, brod sa opremom će isploviti iz spomenute luke u Meksičkom zalivu, otploviće oko 30 km prema pučini, a zatim će se tu, u vodama dubine oko 17m, "ukotviti" - zapravo će kreirati platformu od talasa koji će stabi...

Naš školski sistem je pun paradoksa. Nije ni čudo što je učenicima teško, što ne shvataju o čemu se priča i što im je nezanimljivo. U biologiji za 9. razred, autorice Jasminka Halilović i Aida Begić zaboraviše da objasne fagocitozu kada govore o stanicama krvne loze. Tek nekoliko strana kasnije, opisuje se proces fagocitoze, ali na mjestu kada je pojam prvi put upotrijebljen nema objašnjenja. Slično se dešava i sa njihovim udžbenikom Biologije za 7. razred u kojem se govori o tome kako masno tkivo funkcioniše kao izolator organizma, ali nigdje nije objašnjeno šta je to izolator. Ne smije se računati da djeca znaju taj pojam, pogotovo zato što su tek počeli učiti fiziku i nisu čak ni iz fizike došli do termina izolacija.  Ipak, udžbenici biologije Halilović/Begić nisu uopšte loši za trenutak u kojem se nalazimo i u poređenju sa onim što se nudi kao materijal za nastavu. Konkretno, sa udžbenicima biologije veliki je problem i to što postoji mnogo različitih udžbenika za...

Konačno je obnovljena i ponovno otvorena najbajkovitija postavka u Zemaljskom muzeju. Ako niste otišli do sada, stvarno ne znam šta čekate.  Postavka vodenih i močvarnih staništa, sa brodom, kosturom kita, preparatom bijele morske psine, želvama, pticama močvaricama i nizom čarobnih stvari jeste jedna od onih izložbi koja se djeci ureže u mozak i ...možda jednom odluče studirati prirodne nauke, kao što se to dogodilo meni. Ovakve postavke su tim vrijednije što se ove životinje (ne samo na ovoj izložbi, nego i na drugim postavkama) više ne mogu loviti i takvi preparati se više ne mogu i ne smiju praviti. Budite toga svjesni kada obilazite ovakve izložbe, kako ove u Zemaljskom, tako i ako vam se ukaže prilika da obiđete neki muzej u inustranstvu.  Nisam jednom prisustvovala situaciji da ljudi uposlenike Zemaljskog muzeja pitaju "A gdje je onaj dinosaur?". Ljudi se sjećaju da su u muzeju vidjeli neki kostur i automatski su protumačili da se radi o skeletu nekog T...

Kosa i nije baš najbolji materijala za forenzičku analizu, bez obzira šta forenzičke serije govorile. Stanice kose su mrtve, osim stanica u korijenu dlake. A vrlo često dlake koje se nađu na mjestu zločina nemaju korijen - ako dlaka prirodno ispadne, to je zbog toga što su stanice u korijenu odumrle i vrlo malo stanica u kojima ima DNK ostane da se može uraditi ekstrakcija. Zapravo, analiza se jedino može uraditi ako je dlaka nasilno iščupana. Američko ministarstvo pravde je naknadno utvrdilo da su DNK analize dlake precijenjene i da su profajleri bili odveć sigurni u metodu, ali da se na kraju ispostavilo kako su osumnjičeni (i osuđeni) bili nevini.  Međutim, ne treba olako odbacivati dlaku kao dokaz. Kosa se sastoji od proteina keratina. Zapravo, keratin nije jedan protein, nego porodica od nekoliko tipova proteina, koja se grubo može podijeliti na     α-keratine (koža, kosa, kandže) i  β-keratine (rožne krljušti i ploče reptila, svila). Keratini ...

Kada ste tinejdžer i zaneseni naukom, maštate da ćete jednog dana otkriti lijek za rak. Međutim, to ne ide tako - nikad niko neće otkriti jedan lijek/terapiju koji bi bio jednako efikasan za sve tipove kancera. Jednostavno je tako - kancer je bolest koja nije uniformna i mnogo toga je različito različitim tipovima raka - zapravo, jedina zajednička stvar im je nekontrolisan rasta stanica. I svaki put kada neki tim naučnika objavi vijest kako kako su postigli uspijeh u tretmanu nekog određenog kancera, primjerice limfoblastne leukemije, mediji to prenesu kao "naučnici otkrili lijek za rak". Već sam pisala o viroterapiji i nanoterapiji kancera, ali to nisu jedini inovativni pristupi u tretmanu raka. Nedavno smo imali zaista sjajnu vijest da su naučnici reprogramirali T-stanice imunog odgovora te da su postigli obećavajuće rezultate - kod 94% pacijenata oboljelih od limfoblastne leukemije simptomi su se povukli, dok je kod oko 80% pacijenata sa drugim tipovima ra...

U znak sjećanja na velikog naučnika, tekst napisao Bojan Šošić In memoriam Prirodoslovac sa sviješću o društvenoj odgovornosti: Nikola Tucić (1946-2015), profesor Beogradskog univerziteta profesor Nikola Tucić U Beogradu je 2. marta prošle godine virusna upala pluća uprkos najboljoj dostupnoj njezi prerano i neočekivano prekinula život istaknutog evolucionog biologa Nikole Tucića. Pripadao je drugoj generaciji jugoslovenskih genetičara i oformio profil istraživača i edukatora koji je na najbolji način doprinosio nastavku izgradnje domaće tradicije bioloških istraživanja u tada zajedničkoj državi. Dokazao se kao veliki prijatelj i pouzdan saradnik obrazovnih i naučnih projekata vođenih u Bosni i Hercegovini. Pri svemu tome je uvijek predstavljao sponu između savremenih svjetskih tokova nauke o evoluciji i potrebe da se oni prenesu ne samo budućim stručnjacima, već i da se povežu s drugim oblastima. Malo je naučnika na našim prostorima koji su tako predano i...

Izvor: http://www.teratozoospermia.net/ Dug je put do stvaranje jednog spermija - prvo postoji spermatogonija, pa spermatocite I i II reda, pa spermatide, pa napokon spermij. Mnogo je faza, mnogo dioba, a to znači i više prostora za greške. Također, da bi iz spermatogonije nastao spermij, moraju postojati određeni, prilično konstantni uslovi - tempereratura, pH vrijednost i sl. Naučnici već neko vrijeme pokušavaju da oponašaju proces stvaranja sazrijevanja spermija od diploidnih stanice, međutim, proces je toliko složen i toliko ovisi o vrijednostima sopemnutih parametara, da je teško za očekivati vijabilnu i kvalitetnu "spermu iz epruvete". Inače, "sperma iz epruvete" je pokušaj da se pomogne ljudima u tretmanu neplodnosti, naročito muškarcima koji ne mogu stvarati kvalitetne spermije jer su bili na hemoterapiji, ali je i dobar pristup u proučavanju detalja spermatogeneze. Zašto onda pisati o ovome? Neki bi rekli da je bizarno i nepotrebno, ali treb...

model elektronskog oblaka Premda ovaj blog često kritikuje loše stvari u udžbenicima prirodnih nauka, potrkrepljujući kritiku primjerima, red je da se nekad kaže i nešto lijepo. Kritikovala sam udžbenik Muratović/Gabela Fizika za 9.razred, jer je elektromagnetizam, na način koji je predočen u ovom udžbeniku, vrlo apstraktan, nejasan i gotvo na nivou magije. Ipak, udžbenik istih autorica za 7. razred (a to je prvi put da se djeca susreću sa fizikom) nije loš: mnogo se insistira na matematici, pretvaranju veličina u veće ili manje, na mjerenju - a to je zaista osnov za bilo šta u nauci. Shvatiti kako pretvoriti jedan kubni centimetar u litar ili kubni metar i da te matematičke operacije postaju rutinske - to je osnov za rad sa fizikom do kraja školovanja. Na kraju ove knjige - nakon upoznavanje sa osnovnim jedinicima SI sistema, dolazi i upoznavanje sa materijom i atomima. Lično mislim da bi djeca još u 5. razredu trebala znati da postoji atom i da se sastoji od elektrona...

Iz teksta koji je Klix objavio vezano za detekciju novog tipa kvarka - tetrakvarka, čini mi se da saznajevo dvije stvari - novinari Klixa ne znaju da je sasvim OK napisati "kvark", pa uporno pišu "quark", što, samo po sebi nije veliki grijeh, ali ne govorimo niti pišemo boson, electron i sl. pa ne trebamo pisati ni quark.  Osim toga, ja iz teksta vidim da novinari Klixa ne znaju da tetrakvark nije ništa nepoznato svijetu nauke. Prošle godine smo imali otkriće pentakvarka i to je bilo nešto sasvim neočekivano. Ali, ovo što su naučnici u Fermilab otkrili samo je novi tip već poznate kompozitne čestice tetrakvark, čestice koja se sastoji od 4 kvarka, subatomskih čestica sa polovičnim spinom. Gledano istorijski, naučnici su nekoliko puta izvijestili o čestici koja je kandidat za tetrakvark (2003., 2004. 2007., 2009.), međutim, tek je 2013. detektovana čestica za koju se pokazalo da je zaista tetrakvark (japansko-kineski eksperiment BESII). Zatim je CERN u s...

Naučnici se nadaju kako će za 2 godine početi testiranje tehnologije - na ljudima - nanočestica koje ubijaju stanice raka. Nemogućnost da se hirurškim zahvatom u potpunosti otklone stanice tumora prečesto ima letalan ishod - bolest se vraća, zaostale stanice tumora se krvotokom šire po organizmu u izazivaju metastaze.  nanočestice, izvor Rice Univeristy U časopisu Nature Nanotechnology u februaru 2016. objavljen je rad u kojem je opisana tehnologija koja koristi nano-mjehuriće. Ove nanočestice eksplodiraju unutar stanica tumora i tako razaraju isključivo tumor, ali ne i zdrave stanice. Dmitri Lapotko, jedan od pionira i  vodećih stručnjaka na polju biomedicinske nanotehnologije, i njegove kolege iz kalifornijske biotehnološke kompanije Masimo (Irvine) su uspjeli da ubace nanočestice zlata u miševe koji su imali tumore prije operacije. Ove čestice zlata su na svojoj površini imale antitijela specifična za tumor. Dmitri Lapotko, izvor: Rice Un...