Quantum of Science

Homo floresiensis, izvor: Jim Watson/AFP Flores je indonezijsko ostrvo koje pripada grupi Malih Sundskih ostrva, a naseljavaju ga ljudi koji su, kao većina Indonežana, nešto niže stature od nas. To je naročito neobično jer su 2003. na zapadnom dijelu ostrva otkriveni ostaci jedne vrste iz roda Homo , koja će dobiti naziv Homo floresiensis ("čovjek sa Floresa"), a koji će u ostati upamćeni kao "hobiti" jer su rastom imali tek 1 metar. Novije procjene kažu da je ova vrsta postojala prije otprilike 50 000 - 60 000 godina, dakle, paralelno sa našom vrstom. Stanovnici ostrva Flores, komparacija visine, izvor: IFLS Morali bismo se zapitati da li današnji stanovnici ostrva Flores imaju mrvicu "hobitske" DNK. U radu nadavno objavljenom u časopisu  Science   (1), naučnici Richard Green sa University California, Santa Cruz, Joshua Akey sa Princeton University te njihove kolege su proučavali genetičku varijaciju kod 32 stanovnika ostrva Flores...

"Placentalna duga", Photo credit dr Suchita Nadkarni Preeklampsija je poremećaj u toku trudnoće koji karakteriše suženje krvnih žila, što opet dovodi do povećanja krvnog pritiska. Osim povećanja pritiska, kod preeklampsije dolazi i do povećanja nivoa proteina u urinu. Međutim, suženje krvnih žila placente, znači da će plod dobijati manje kisika, što znatno utiče na razvoj fetusa. Može ugroziti zdravlje djeteta i majke, a uzrok je i prijevremenih poroda. Međutim, iako se zna dosta o posljedicama ovog stanja, kao i o eklampsiji, još uvijek nije jasan uzrok niti postoji neki naročit test da se utvrdi postojanje ovog problema. Zna se da su faktori rizika pretilost, hipertenzija i diabetes mellitus.  Preeklampsija se događa u 2-8% trudnoća, a jedan je od vodećih rizika maternalne i perinatalne smrtnosti u svijetu. Dijagnosticira se tek nakon 20 sedmice trudnoće, u drugom trimestru.   Međutim, Suchita Nadkarni, imunolog sa Univerziteta Queen Mary u londonu, i ...

Autor: Bojan Šošić, psiholog Rovigo, gradić na sjeveru Italije, ima neugodnu reputaciju da ima neobično visoku stopu samoubistava. Dio te priče veže se za industrijalizaciju koja je dovela do sloma većeg broja privatnih farmera. Kao djelomičan odgovor uvedena je praksa da lokalne banke u shemi društveno odgovornog poslovanja ulažu sredstva u programe prevencije koje provode sjajni i posvećeni stručnjaci u domenu mentalnog zdravlja. Naime, mnogi koji si oduzmu život, zapali su u ćorsokak s kreditom i postoji predstava o tome da banke snose dio odgovornosti. Obilazeći tamošnje službe za zaštitu mentalnog zdravlja, a ponukan iskustvom poslijeratnog bosanskohercegovačkog društva, pitao sam šta se dešava sa žirantima. Oni se, vele, ne ubijaju, jer pritisak ne dođe do njih u jednakoj mjeri. Dakle, ima i toga da neko negdje vodi računa o tome da se iscrpe mogućnosti dužnika prije nego što se sistem nemilosrdno obruši na žirante. Bile bi to dvije razlike između nas i Italijana. ...

LHC - tunel, izvor CERN U Large Hadron Collider se uglavnom sudaraju protoni. Dakle, dva snopa protona kreću sa suprotnih strana tunela i onda - BAM! - sudare se, pa naučnici proučavaju krhotine tih sudara i iz njih izvlače zaključke i mjere.  Međutim, ponekad naučnicima padne na pamet da sudaraju i neke druge čestice. Recimo - atome. Upravo su to uradili 25. jula 2018. godine, u nizu testova LHC-a. Da budemo iskreni, zapravo se nije radilo o pravim atomima, više su u pitanju čestice koje ćemo označiti kao "atomi" ili pseudoatomi. Naime, ovaj put su naučnici sudarali atome olova, koji nisu imali sve, nego samo jedan elektron. Atom olova, ako je "normalan" ima 82 elektrona, raspoređenih u 6 elektronskih nivoa, no ovaj, CERN-ov, imao je nukleus olova i samo jedan elektron. Voditi ovakve atome u snopu unutar tunela je jako zahtjevno jer se taj jedan elektron može lako ukloniti  i onda nukleus olova udari u zidove aparata kroz koji teku snopovi...

Izgleda da postoji korelacija između razine nivoa spolnih hormona estrogena i progesterona kod žena i rizika za razvoj Alzheimerove bolesti. Analize pokazuju kako su u SAD čak 2/3 oboljelih od Alzheimerove bolesti žene, a na ovogodišnjoj godišnjoj konferenciji Alzheimer's Association International u Čikagu je iznesen izvještaj kako žene koje imaju 3 ili više djece imaju 12% manji rizik razvoja ovog oblika demencije od žena koje imaju jedno dijete.  Na konferenciji su istaknuta još dva potencijalna faktora rizika, također povezana sa nivoima progesterona i estrogena. Pokazalo se da žene koje ranije uđu u menopazu - oko 45.-te godine, te one koje imaju menarhu ranije, imaju također povećan rizik obolijevanja. Menopauza u 45.-toj godini i ranije se povezuje sa povećanjem rizika obolijevanja od čak 28%. Još nije jasan mehanizam preko kojeg estrogen i progesteron potencijalno povećavaju rizik oboljevanja od Alzheimerove bolesti te da li su u pitanju sami hormoni ili ...

...i umiru od droge. Cvrčci - cikade su skupina insekata iz reda Hemiptera (polukrilci) koje proizvode onaj zvuk borovih šuma uz more. Ljudi su toliko cijenili osobinu cvrčaka da proizvode specifičan zvuk da se motiv crvčka-pjesnika spominje i u Ilijadi, a u vrijeme kineske dinastije Shang ih uzgajaju u specijalnim kavezima, dok su motivi sa cvrčkom u to doba izuzetno cijenjeni.  Međutim, postoji gljivica koja napada cvrčke, a cijeli scenario njenog napada djeluje poput horor-filma. Gljivica Massospora cicadina uništava abdomen inficiranog insekta i otpušta halucinogeni psilocibin . Gljivica napada populaciju američkih cvrčaka. Cvrčak koje je napala Massospora, nedostaje mu abdomen, izvor: Matt Kasson Psilocibin je zapravo alkaloid, jedno organsko jedinjenje koje sadrži nitrogen, koje određenim gljivama daje halucinogena svojstva. Ovaj alkaloid je karakterističan za gljive iz roda Psilocybe , te se ove gljive i nazivaju "psilocibinske gljive". Ili - ...

Otkrivena je nova vrsta ebola virusa, mada još nema dokaza da se kod ljudi može razviti bolest. Naime, dokazano je da ovaj novi virus može inficirati ljudske stanice, ali još ne znamo da li može izazvati ovu strašnu bolest. Ebola virus spada u RNK viruse, što znači da ima samo RNK, a to je zapravo skupni naziv za nekoliko srodnih virusa koji izazivaju hemoragijsku groznicu i mogu se serološki razlikovati. Tipska vrsta je Zair ebolavirus, a tu su još i Sudan, Reston, Obala Slonovače te Bundibugyio ebolavirus.  Novotkriveni serotip virusa je dobio naziv Bombali prema regionu na sjeveru Sierra Leonea. RNK analize su pokazale da se definitivno radi o novoj, šestoj vrsti ebolavirusa. Otkrili su ga naučnici sa University California, Davis i University Columbia u sklopu projekta semplovanja potencijalnih rezervoara nepoznatih virusa, kako bi se preduprijedile epidemije poput one u periodu 2013. - 2015. u području Zapadne Afrike i one nedavno u Demokratskoj Republici Kong...

Encelad ili Enkelad je prirodni Saturnov satelit, a, prema nekoliko istraživanja u proteklom periodu, možda je i najizgledniji kandidat za život i dokaz mogućnosti postojanja vanzemaljskog života. Naravno, kada naučnici ovo kažu, oni zapravo ne misle da je neko nebesko tijelo zaista dom vanzemaljaca – samo kažu kako postoje neki uslovi potrebni za život ili barem za život kakvog mi znamo. Kada su naučnici, pomoću letjelice Cassini, prije nekoliko godina otkrili neobične pojave na ovom mjesecu, nastavili su istraživati u potrazi za nekim znakovima koji bi upućivali na postojanje uslova za život na Enceladu. Pokazalo se da u atmosferi Encelada ima molekularnog hidrogena, čije je prisustvo rezultat hidrotermalne aktivnosti. Iznad polova, posebice južnog pola Encelada, primijećena je neobična pojava, koja je ponajviše ličila na neku vrstu isparenje te su naučnici odlučili pobliže istražiti sastav i porijeklo ove pojave. Cassini je prošao kroz ta isparenja i prikupio uzorke, nepo...

Jupiter, izvor: NASA/JPL/University of Arizona Jupiter je zvanično rekorder Solarnog sistema po broju prirodnih satelita - nedavno su astronomi otkrili 10 novih, manjih mjeseca oko ove planete te danas broj Jupiterovih satelita iznosi 79. Od ovih 79, 63 imaju dijametar manji od 10 km i otkrivani su u periodu od 1975. do danas. Inače, napoznatiji Jupiterovi mjeseci su oni koje je otkrio Galileo Galilej: Io, Europa/Evropa, Ganimed i Kalisto . No, ovi novootkriveni mjeseci, premda su malog prečnika, itekako su značajni za naučnike - oni, naime, pričaju priču o istoriji Solarnog sistema. Primjerice, jedan dio ove priče je i da su ovi mjeseci nastali u kolizijama nakon formiranja Jupitera, prije nekih 4 milijarde godina. Dakle, ovi mjeseci nisu fromirani zajedno sa Jupiterom, nego su ostaci sudari, a gravitacija ove džinovske planete ih je "zarobila". Svi novootkriveni mjeseci su veoma mali, prečnika od 1 do 3 km. Gotovo da možemo zamisliti Malog princa na neko...

IceCube Observatory Detektor čestica na Južnom polu je u julu 2018. detektovao jednu neuhvatljivu česticu, neutrino, iz izvora daleko od nas – iz udaljenog blazara.  IceCube Neutrino Observatory, kako se zove ovaj detektor, zapravo je ogroman blok savršeno čistog, kristalnog leda, okružen senzorima i namijenjen je detekciji kozmičkih zraka. Izvori kosmičkog zračenja su različiti – od Sunca i nama bliskih objekata, do objekata koji se nalaze jako daleko od nas i predstavljaju misterij. Problem sa detekcijom neutrina, koji čine velik dio ovog misterioznog kosmičkog zračenja, leži u tome što ove čestice nemaju naboj, prolaze korz materiju, magnetsko polje Zemlje ih ne skreće te ih je jako teško detektovati.Dobra stvar sa neutrinima je to što se kreću praktično pravolinijski te se pomoću njih može odretiti i izvor zračenja.  Poneki od ovih neutrina dospije i do IceCube i udari u njene senzore, proizvodeći tak sudare u kojima nastaje jedna druga čestica...

izvor ilustracije:geneticliteracyproject.org Ljudski genom ima, prema radu iz 2014. godine , oko 19 000 gena (a procjene idu i do 20 000 -21 000), koji kodiraju oko 100 000 proteina. Od tih 19 000, nekih 100 gena su top-geni za istraživanje i oko četvrtine radova iz ove oblasti se odnosi na te gene. Od ovih 100 gena, postoji 10 koji su se pojavili kao objekt istraživanja nekih 40 000 radova. Pretraga u tražilici Nature.com na tag " TP53 ", što je, kako ćemo vidjeti, apsolutno najistraživaniji gen (i ne samo u našem genomu) daje 5865 rezultata. Pretraga za p53, proizvod tog gena, daje preko 24 000 rezultata.  Međutim, ovo također znači i to da mi zapravo vrlo malo znamo o ljudskom genomu i genima - hiljade i hiljade gena jedva da su istražene i čekaju svojih pet minuta . Kao što postoji moda i pomodnost u sferi odijevanja i šminkanja, tako postoji i pomodnost u istraživanju gena. U nekom razdoblju, neki gen naučnicima bude naročito interesantan ili imaju sreds...

Mars je u popularnoj kulturi odavno simbol za vanzemaljski život, a odnedavno o njemu razmišljamo i kao o „Zemlji 2“ zbog ideja o terifikaciji i naseljavanju ove planete. Međutim, život kakav mi poznajemo nije moguć bez vode i stoga su istraživanja Marsa, pogotovo ona astrobiološke prirode, fokusirana na potragu za vodom. Ova potraga traje već nekoliko decenija. Hidrologija našeg susjeda, Marsa, još je nedovoljno shvaćena. Naučnici već decenijama pokušavaju pronaći uvjerljive dokaza da na „crvenoj planeti“ voda postoji u nekom obliku, ali, često se ispostavi da ta voda nije u obliku u kakvom se nalazi na Zemlji, dostupna živim organizmima. Još je 1987.  Stephen Clifford sa Planetary Science Institute predložio hipotezu o postojanje tekuće vode na Marsu. Međutim, sad smo dobili najuvjerljiviji dokaz da vode, doduše ispod površine planete i najvjerovatnije veoma slane, na Marsu ipak ima. Upravo je otkriveno kako ispod južne polarne kape Marsa, ispod područja nazvano...

Vremenske prilike i kako one utiču na zdravlje, uključujući tu i mentalno funkcionisanje, jedna su od vječitih tema koje izazivaju zanimanje i laika i stručnjaka. Oni koji malo dublje zariju nos u studije koje se bave tim odnosima brzo će uvidjeti da postoji veliko šarenilo metodoloških pristupa [1] , dok su mehanizmi pretpostavljenog djelovanja vremenskih uslova uglavnom nejasni, a ni ti efekti, kada ih ima, nisu jednosmisleni kada se porede različita zdravstvena stanja [2] . Za one čije mentalno zdravlje je narušeno određenim stanjima, naročito je zanimljiva jedna australska studija čiji autori su pratili zdravlje korisnika usluga službi mentalnog zdravlja tokom toplotnih valova [3] . Iako su obuhvaćeni skokovi temperature koji su prelazili i 44°C, podaci su nedvosmisleno pokazali da stopa bolničkih prijema u ovoj populaciji naglo raste već na pragu od 26.7°C, naročito kod organskih mentalnih poremećaja, demencije, poremećaja raspoloženja (depresija, bipolarni afektivni po...