Postovi

Opportunity: lijepo spavaj, slatki prinče

Slika
"Proglašavam da je misija Opportunity završena", izjavio je u srijedu službenik NASA-e Thomas Zurbuchen u misiji rovera SAD-a na Marsu, koja je nadišla predviđeni životni vijek za više od 14 godina. Rover Opportunity podlegao je oluji s Marsovom prašinom i izgubio kontakt s Zemljom prije gotovo osam mjeseci. NASA je napokon odustala od "oživljavanja" misije Opportunity ("Prilika") nakon više od 800 pokušaja ponovnog uspostavljanja kontakta. Zurbuchen, pomoćnik administratora za nauku u Nacionalnoj agenciji za svemir i aeronautiku, rekao je na konferenciji za novinare održanoj na Jet Propulsion Laboratory u Pasadeni, Kalifornija, kako je vijest podijeljena s dubokim osjećajem zahvalnosti i zahvalnosti. Nakon što je 15 godina istraživao područje Mariana  NASA-in Opportunity rover je službeno mrtav. U večernjim satima 12. februara, NASA je poslala konačni niz naredbi Opportunityju, tražeći od njega da odgovori. Odgovora nije bilo. ...

Da li i u vašem bojleru živi neobična bakterija?

Slika
Vaš bojler je možda dom jednoj vrlo zanimljivoj grupi bakterija.  Ekstremofili su oni organizmi koji žive u ekstremnim uslovima - ekstremnim u smislu toga da su neobični i nepodnošljivi i teški za nas. Najčešće su to bakterije i mogu biti  bakterije koje podnese veliki aciditet, visoke temperature na kojima se većina proteina  denaturiše ili visoku alkalnost.  Neke bakterije i arhee, još jednostavnije "rođake" bakterija su školski primjeri ekstremofila. Podgrupa ove ekološke kategoriju su ekstremofili koji žive u uslovima jako visokih temperatura, onih iznad gornje granice temperatura na kojima proteini mogu biti stabilni. Te organizme nazivamo termofili jer "vole vrućinu".  Termalni izvori parka Yellowstone Obično, kada govorimo o ovim organizmima, mislimo na termalne izvore, poput onih u parku Yellowstone ili u podvodnim hidrotermalnim izvorima. Neki od njih su se pokazali i korisnim: enzimi koje termofili koriste za svoje biohemijske pro...

Rezistencija na antibiotike: druidski antibiotik iz blata

Slika
Rezistencija na antibiotike je sve veći problem u medicini. Zbog različitih razloga došlo je do stvaranja sojeva bakterija na koje tradicionalni antibiotici ne djeluju. Zato naučnici pokušavaju pronaći antibiotike na koje ovi patogeni nisu razvili otpornost. Možda je ljekovito tlo iz Sjeverne Irske, koje su kao lijek koristili još i drevni drudi, jedan od ključeva borbe za ovom opasnošću. Vrlo često se za lijekove narodne medicine ispostavi da su tek bapske priče i da nisu efikasni. Međutim, naučnici ne odbacuju mogućnost da se iza nekog preparata koji se tradicionalno koristio u narodnoj medicini ipak krije određen efikasan mehanizam djelovanja. Kora vrbe, koja se stoljećima koristila za liječenje, sadrži salicilnu kiselinu, koja je hemijski vrlo bliska acetilsalicilnoj kiselini – nadaleko poznatom aspirinu. Tako se jedan tip tla iz područja mjesta Boho u Sjevernoj Irskoj vijekovima koristio kao ljekoviti blatnjavi oblog za rane, a naučnici sa velškog Swansea univerzitet...

Djeca zalijepljena za ekrane tableta i mobitela

Slika
Ovaj tekst će naročito biti interesantan i važan roditeljima male djece - od 2 do 5 godina. Da li često ostavljate djecu uz ekrane mobitela i tableta kako bi se zabavili, puštate im Youtube videe i sl? Već dugo vremena postoji teza kako buljenje u pametne telefone i tablete ima negativan utjecaj na kognitivne sposobnosti i razvoj djece. Ono što nije bilo poznato da li A uzrokuje B ili obratno tj. da li provođenje mnogo vremena ispred ekrana utječe na kognitivni razvoj ili se djeci koja imaju neke poteškoće u razvoju dozvoljava više vremena ispred ekrana? Da li roditelji sa ovakvom djecom jednostavno puste djecu da budu više uz tablete, jer ih to "smiri" i zadovoljava? Da bi to istražili, naučnici sa Univerziteta u Kalgariju, Kanada, proučavali su rani razvoj na preko 2000 majki i djece i pronašli korelaciju da su djeca koja su sa 24 mjeseca provodila više vremena uz ove ekrane, imala niže rezultate na testovima kognitivnog razvoja i emotivne inteligencije u do...

Snom protiv bola

Slika
Beauty sleep nije samo beauty sleep nego vas štiti i od - bola. Deprivacija sna pojačava osjećaj bola, a nove studije su i pokazale zašto je to tako. Sheme signalizacije u mozgu koji je pretrpio nedostatak sna i u mozgu koji nije nisu iste i to utječe na percepciju bola, pokazala je jedna studija sna, objavljena The Journal of Neuroscience , pod nazivom " The pain of sleep loss: A brain characterization in humans" .  Na Univerzitetu Kalifornija, Berkeley, Matthew P. Walker i njegov tim su izložilli dobrovoljce deprivaciji sna i onda testirali njihov prag bola na temperaturu. Dobrovoljci su morali odrediti najnižu temperaturu koju doživljavaju bolno nakon što im je uskraćen normalan san. Pokazalo se ono što je bilo očekivano - ljudi koji su iskusili manjak sna su izvještavali da su im niže temperature stvarale osjećaj bola, dok, ukoliko su dobrovoljci bili naspavani, bol i nepodnošenje nadražaja su osjetili pri nešto malo višim temperaturama. Ovo je korelir...

Bakterije utječu na ponašanje i pojavu depresije?

Slika
Već smo odavno shvatili da je sprega mikrobioma i naših vlastitih stanica i tkiva duboka te da smo praktično - simbionti. Sve više i više otkrivamo kako bakterije koje žive  u nama, sa nama i na nama utječu na mnoge aspekte života i zdravlja. Ipak, iako je za ovo što ćete sada čudi postojala hipoteza već neko vrijeme, sama novootkrivena korelacija (a možda i kauzalnost) bilo je pomalo šok.  Dakle, dobili smo dokaze da postoji neka korelacija između sastava crijevne flore i pojave depresije tj. da je izostanak određenih vrsta bakterija iz crijevne flore možda povezan sa depresijom.  U radu objavljenom 4. februara 2019. u Nature Microbiology pod naslovom " The neuroactive potential of the human gut microbiota in quality of life and depression"   evropski tim naučnika predvođen mikrobiologom-gastroenterologom Jeroenom Raesom   sa KU Leuven u Belgiji je pokazao kako kod ljudi koji imaju depresiju nedostaju određeni tipovi bakterija. Link za cijeli rad...

Predstavljanje: blog Vakcine.ba

Slika
Photo credit: G. Đemidžić Društvo za promociju prirodnih nauka "Nauka i svijet", koje inače stoji iza ovog bloga, napravilo je još jedan blog, Vakcine.ba u kojem pišemo o - pa o čemu drugom nego o vakcinama, imunizaciji i rizicima smanjenja procenta vakcinisanih u našoj zemlji i regionu. Blog Vakcine.ba donosi naučne činjenice o vakcinaciji, sa aspekta biologije, hemije, farmaceutike te niza grana medicine - pedijatrije, imunologije, vakcinologije i drugih. Ovaj blog promoviše medicinu zasnovanu na dokazima i proces imunizacije, proceduru koja smanjuje smrtnost djece, naročito djece od 0 do 5 godina starosti. Sam blog je osnovan i indeksiran u drugoj polovini 2018. godine. Za one koji ne znaju, Društvo "Nauka i svijet"osnovano je 2017. a osnovali su ga prof. dr. Nenad Tanović, Bojan Šošić i Jelena Kalinić. Sve troje smo se i prije "Nauka i svijet" bavili promocijom nauke i upozoravali na probleme nauke i obrazovanja u našem društvu. Naziv j...

Da li uskoro dobijamo ljuti paradajz?

Slika
Kako bi bilo napraviti neki  ljuti sos sa paradajzom? Možda u budućnosti, ako budete imali volju kulinarski eksperimentirati sa genetički modificiranim organizmima, nećete morati kupovati posebno paradajz, a posebno ljute papričice.  Naučnici su na putu da stvore - ljuti paradajz! Da, dobro ste čuli, Sočan kao paradajz, a ljut kao one male jalape ñ o papričice. Naučnici u Brazilu su već ponešto eksperimentirali i sa paradajzom i sa paprikom. Tim  Agustina Zsögöna  sa Odsjeka za biologiju biljaka Univerziteta   Viçosa  je već prošle godine pomoću CRISPR metode uspio u svega nekoliko generacija pripitomiti divlji paradajz i proizvesti biljke koje daju veće i sočnije plodove nego divlja biljka. Međutim, u nešto novijem radu, objavljenom u Trends in Plant Science , tim opisuje genetičke-metaboličke puteve stvaranja ljutine. Paprike ljutinu duguju postojanju jedinjenja zvanog kapsaicin te srodnih jedinjenja (kapsaicinoidi). Sam kapsaicin je po ...

GMO koke za jeftinije lijekove

Slika
Naučnici su genetički modificirali koke da nose jaja u kojima ima proteina važnih za terapiju nekih vrsta tumora. Zapravo, sama metoda kojom je ovo urađeno nije ni inovativna ni bombastično šokantna - radi se o danas vrlo uobičajenoj proceduri. Naučnici sa Univerziteta u Edinburghu su ubacili ljudske gene u DNK domaće kokoši, praktično "sakrili" fragmente ovih gena u genom kokoši. Rad je objavljen u časopisu BMC Biotechnology (izdavač Springer Nature), pod naslovom " A chicken bioreactor for efficient production of functional cytokines " . Zapravo, jaja ovih transgenetičkih koka su postala bioreaktori u kojima se nalaze dva moćna citokina, proteini manje molekularne mase koji imaju veliku ulogu u staničnom signaliranju i imunomodulaciji. Proteini se nalaze u bjelancetu jaja ovih GMO koka. Prvi gen koji je ubačen jeste gen za INFalpha 2b, jedan interferon koji ima antivirusnu ulogu, a pod imenom Intron-A se koristi u terapiji hepatitisa B i C, multip...

Kako je feretka-tvor postala "misteriozna zvijer džudžan"

Slika
Prosto je nevjerovatno kako naši mediji ne vide priliku za dobru priču niti priliku da se napiše naučno-popularan tekst čak ni kada im ta prilika maše ispred nosa.  Dakle, prošle sedmice nas je portal Klix obavijestio da su negdje kod Rame uhvaćena, kako Klix piše "dva džudžana" : "U ramskom selu Ripci Ante Pavličević Tune je u protekla 24 sata ulovio u svoju zamku dva džudžana, za koji mještani tvrde da su misteriozne životinje, koje prema predanjima slove kao neuhvatljive." Nakon par kratkih rečenica u kojima Ante opisuje šta je bilo i kako je bilo, Klix pravi idući zaključak: " Ipak, javnost je podijeljena oko priče o neuhvatljivosti džudžana. Jedni misle da je ta priča napuhana i da je riječ o običnom tvoru, drugi da pripada porodici kuna, koje napadaju perad, dok su treći uvjereni da se baš radi o tajanstvenoj nemani." Klix se, naravno nije sjetio pozvati stručnjake, zoologe iz Zemaljskog muzeja, zoologe sa PMF-a, veterinare i ...

Bolja oralna higijena - zaštita od Alzheimerove bolesti?

Slika
I zgleda da dobrom oralnom higijenom smanjujemo i rizik od Alzheimerove bolesti. Jedna bakterija, Porphyromonas gingivalis , izazivač bolesti zuba i gingive je u novom radu, objavljenom u Science Advances , povezana sa Alzheimerovom bolešću. Već dugo vremena uzrok ove bolesti nije do tančina jasan, ali se zna da je degradacija moždanog tkiva povezana sa pojavom beta amiloidnih peptidnih depozita i tau proteina.  Također, izdvojene su i varijante određenih gena, povezane sa većim rizikom za obolijevanje od ove neurodegenerativne bolesti te znamo da kod ove bolesti postoji i genetički faktor. Ono što je bilo nejasno jeste to šta bi moglo uzrokovati stvaranje depozita, "plaka" beta amiloida i tau proteina u mozgu.  Izvor: https://www.asceneuron.com U novoj, veoma hrabroj hipotezi, iznijetoj u radu pod naslovom " Porphyromonas gingivalis  in Alzheimer’s disease brains: Evidence for disease causation and treatment with small-molecule inhib...

Otkriven potpuno nov tip krvnih sudova: transkortikalni sudovi

Slika
Još jednom, naučnici su otkrili nešto u ljudskom tijelu što prije nismo znali da postoji i o čemu nisu pisali udžbenici. Otkriven je novi krvni sud i to u kosti! Zapravo - krvne sudove. Ok, i prije smo znali da postoje krvni sudovi u kostima, jer je i kost živo tkivo koje raste, remodelira se i ima prilično dinamičan život, iako nam se čini "mrtva", ali ovaj tip krvnih sudova je vrlo neobičan po nekim osobinama i funkciji. Koštana srž je struktura u kojoj određeni tipovi krvnih stanica nastaju i dozrijevaju, a veza između krvi i kosti je vrlo stara i čvrsta - i jedno i drugo tkivo potječu od istog embrionalnog listića.  Naime, novootkriveni krvni sudovi su "tajni prolazi" koji omogućavaju da se stanice imunog sistema efikasno šire po tijelu. Međutim, iako se za ove strukture prije nije znalo i nisu opisane, one su već korištene - naime u vojci, u hitnim slučajevima, kada ljekari nemaju vremena tražiti vene, lijek se ubrizgava direktno u koštanu srž. ...