Quantum of Science

Čini se da je utjecaj ishrane na crijevnu floru vrlo individualan, sudeći prema sveobuhvatnoj analizi složenosti mikrobioma - crijevna flora ipak više reaguje na vrstu hrane nego na profil hranljivih tvari koji se navodi na pakovanju. Drugim riječima - našoj crijevnoj flori nije svejedno odakle dolaze hranljive tvari i varijacije mikrobioma crijeva više ovise o našim izborima hrane nego o nutrijentima. To je zaključak rada objavljenog nedavno u Cell Host & Microbe, pod nazivom " Daily Sampling Reveals Personalized Diet-Microbiome Associations in Humans " Smatra se da mikrobi koji žive u crijevima utječu na faktore povezane s zdravljem, od kontrole glukoze do gubitka težine, pa čak i pojave depresije i Parkinsonove bolesti. Dan Knights sa Univerziteta Minnesota u Saint Paulu i njegove kolege promatrali su efekte prehrane na crijevne mikrobe, procjenjujući mikrobiome 34 zdrave osobe svaki dan tokom 17 dana. Istraživači su također pregledali dijetalne zapise koje...

Shinya Yamanaka, Izvor: Twitter, Nobel Prize Parkinsonova bolest je jedno degenerativno oboljenje centralnog nervnog sistema čiji uzroci još nisu sasvim jasni. Pogađa uglavnom motorne neurone te se prvi znaci bolesti očituju upravo na motorici: bolesnici imaju specifičan, „savijen“ položaj tijela prilikom hoda, a vrlo čest znak je i drhtanje ruku i glave, mada to nije glavni simptom.  Bolest je progresivna i, u uznapredovalom stadiju, bolesnici pate od demencije. Jedan od ranih znakova bolesti je i promjena čula mirisa. Pokazalo se da je kod bolesnika sa ovom bolešću smanjeno lučenje dopamina, jednog neurotransmitera, molekule koja je uz niz drugih uloga, važna i u kontroli motorike. Smatra se da je jedan od glavnih uzroka ovog oboljenja gubitak stanica u centralnom nervnom sistemu koje luče dopamin, ali se zapravo malo zna o tome zašto se ovo dešava. Nobelovac Shinya Yamanaka, "otac" induciranih pluripotentnih stanica (iPS) vodi Centar za iPS pri Univer...

Istraživanje nakupina zubnog kamenaca nađenog na zubima osoba sahranjenih na groblju uz jedan ženski samostan u mjestu Dalheim (Luksemburg) malo mijenja predodžbu da su se slikanjem minijatura i iluminacija za srednjovjekovne knjige i spise bavili isključivo muškarci. U časopisu Science Advances je objavljen nedavno rad pod naslovom " Medieval women’s early involvement in manuscript production suggested by lapis lazuli identification in dental calculus " u kojem ima temelja za tvrdnju da su i žene bile vješti iluminatori i slikarke minijatura u knjigama. Zubni kamenac je nimalo estetski poželjna tvorevina koja nastaje usljed taloženja mineralnih soli oko zuba. To su    tvrde naslage u području spoja zuba i zubnog mesa, uglavnom sastavljen od anorganskih soli koje sadrže kalcijum i fosfate. Neko je skloniji stvaranju kamence i pljuvačka tih ljudi je bogatija mineralnim solima tako da stvaranje kamenca zapravo ne mora biti znak loše zubne higijene.  Ovdj...

Dragonfly dron, umjetničko viđenje, izvor: NASA NASA će poslati bespilotnu svemirsku letjelicu kako bi istražili površinu Titana, najvećeg Saturnovog mjeseca. Ova vijest je objavljena krajem juna 2019.  Dualni kvadrokopter dron, nazvan Dragonfly ("Vilin konjic") je misija koja će koštati oko 850 miliona američkih dolara i biće lansirana 2026. Planirano je da će stići na Titan sredinom 2034. godine. NASA polako preusmjerava ISS privatnim partnerima , upravo kako bi imali više resursa za ovakve misije.  Dron će imati nuklearni pogon i mogao bi preći stotine kilometara tokom svoje dvogodišnje misije. Titan je već dugo interesantan naučnicima kao prirodni satelit koji ima svoju atmosferu bogatu dušikom, slično kao Zemlja nekada davno. Ostatak atmosfere čine metan i vodik te još neki plinovi u tragovima, poput etana, acetilena, propana, cijanovodonične kiseline, ugljikovog monoksida i cijanoacetilena.  Titan: izvor NASA Svakako da ova atmosfer...

Izvor: pixabay Kalorija je kalorija. Ili ipak nije?  Praktično svaki razgovor o dijeti, prehrani i zdravoj ishrani ili počinje ili završi sa konstatacijom da se od junk food deblja. Ipak, do sada nismo imali jake dokaze kako i zašto je brza, ultra-procesirana junk food tako loša i zašto se od nje debljamo. Zašto je svježe meso mnogo zdravije od viršle i zašto je procesuirani bijeli hljeb nikako nije dobar za nas? Naravno, jasno je viršla ima mnogo aditiva i da je to najmanje meso, ali ako u njoj postoje (ikakve) hranljive materije, neki proteini, zašto je svježe meso ipak bolje?  Prva randomizirana kontrolisana studija o efektima ove i ovakve hrane na zdravlje pokazuje da ljudi koji koriste takvu prehranu, unesu ujedino i više kalorija nego kad uzimaju više zdravih obroka. Ta kalorije se onda "lijepe" i nagomilavaju u obliku hmmm...onoga što baš i ne želimo imati. Kako bi utvrdili kako procesirana hrana utječe na zdravlje, Kevin Hall  i njegov tim sa...

Virusi koji napadaju bakterije imaju i poseban naziv – naučnici ih zovu bakteriofagi, što bi značilo „oni koji jedu bakterije“. Ime su dobili 1917. kada je  Félix d’Herelle potvrdio nalaz  Fredericka Williama Tworta koji je 1915. pokazao da postoje virusi koji napadaju bakterije.   Neki od ovih bakteriofaga imaju sposobnost da se ugrade u genetički materijal  (lizogenički bakteriofagi) bakterija, dok drugi  razaraju njihove stanice (litički bakteriofagi).  Bateriofagi ili samo fagi imaju prilično jednostavnu strukturu, kao, uostalom, i svi virusi.  Njihov genetički materijal sadržan je u glavi u obliku prizme, okružen proteinskom kapsidom. Ta "glava" je povezana s nastavcima, te nam se fag na nekim slikama može učiniti kao neki mali robot.  Litički bakteriofagi su nedavno korišteni u terapiji 15- godišnja Isabelle Carnell, koja inače ima cističnu fibrozu, nasljednu bolest, zbog koje je ujedino bila i jako sklona infekcijama ...

Svima su nam neprijatne infekcije oka, čak i blaži konjuktivitis. I zbog toga je uvriježeno mišljenje da su dijelovi oka, poput konjuktive, a naročito unutrašnjost oka, sterilni. Ipak, naučnici su već prije nekoliko godina utvrdili da postoji i mikrobiom oka, odnosno zajednica mikroorganizama, pogotovo bakterija, koje žive na i u našim očima...i zapravo su nam korisni . Već smo se pomirili sa činjenicom da imamo mikrobiom kože, crijeva, sluznica...i relativno se osjećamo ok sa tom činjenicom. Ali kada se pokazalo da i placenta, pa čak i naš mozak nisu izgleda, sterilne sredine, e tu nam je bilo malo loše. I sad se još trebamo nositi sa tim da nam naučnici kažu kako imamo i "ta mala čuda" u oku! I ne samo to - te bakterije sprječavaju neke bolesti oka. Sprječavaju vrlo neugodnu suhoću oka, oštećenja kornee i Sjorgrenov sindrom - autoimunu bolest u kojoj imuni sistem uništava stanice zadužene za proizvodnju suza. U mikrobiomu očiju ima nekih bakterija na koje ...

Kada neko spomene fake news, među prvim stvarima koje nam padnu na pamet su teme iz politike i mnoge druge "teške teme". No, lažne vijesti, dezinformacije, netačne, a potencijalno i opasne stvari vrebaju i u drugim oblastima, na mjestima gdje odlazimo da potražimo savjete o zdravlju, ljepoti i ishrani, pa čak i na sadržajima o kućnim ljubimcima. Niti jedan oblik vijesti nije imun na laž. Vjerovatno pratite stranice posvećene modi, šminkanju, ishrani, fitnesu, automobilima i igricama. Da li ste do sada naletili na nešto za šta vam je bilo jasno da je "fejk"? Dezinformacije i netačnosti nastaju na različite načine. Ponekada sami mediji prenesu neistinitu informaciju bez provjere, a u nekim slučajevima pojedinac ili grupa ljudi   namjerno kreiraju dezinformaciju koja se potom plasira u online prostoru. Širenju takvih informacija doprinose i osobe sa statusom poznate ličnosti koje daju izjave nebazirane na nauci i dokazima, ali se njihove riječi svejedno br...

Izvor: Leibniz Association Njemačka za istraživače nudi niz mogućnosti i veliki broj instituta gdje mogu voditi svoja istraživanja. Ovo znači da, čak i kada se ugovor na određeno vrijeme – u sklopu određenog projekta ili doktorskog i postdoktorskog studija – završi, ti naučnici će moći naći mjesto negdje drugdje. Asocijacija Leibniz je unija ne-univerzitetskih instituta, koja broji čak 95 institucija, a sektori interesovanja i djelovanja im variraju od prirodnih bazičnih, preko primijenjenih do humanističkih nauka. Osnovne četiri grupacije naučno-istraživačkih interesovanja Asocijacije Leibniz su grupe za svjetlost, materiju i informacije, zatim prirodne nauke, biodiverzitet i zdravlje, pa okoliš i održivi razvoje te kulturno naslijeđe i obrazovanje. Ima oko 20 000 zaposlenih, od čega je oko 10 000 naučnika. Ukupni godišnji iznos za finansiranje im iznosi oko 1.9 milijardi eura. Iz ovoga se jasno vidi da u Njemačkoj čak i u onome što prelako možemo proglasiti tehnokr...

Sada smo dobili sliku crne rupe , međutim to još ne znači da znamo kako izgledaju. Postoje tajne ove čudnih, zastrašujućih kosmičkih tijela koje ne razumijemo.  Kada prikazujemo crne rupe, od pojednostavljenih crteža do CGI za filmove, prikazujemo kako okolo onoga što bi bila "crna rupa" postoji disk materije koju crna rupa usisava u sebe. Recimo, to obično prikazujemo nekako ovako:  Još 1975. naučnici su predvidjeli da spin-rotacija crne rupe "poravna" materiju - plin i prašinu koju usisava u jednu vrstu diska, koji je u nivo ekvatora crne rupe.  Crna rupa se brzo okreće, što utječe na disk plina i prašine koji ih okružuje. Ovaj pojava se zove Bardeen-Pettersonov efekat ili Bardeen-Petersenovo poravnanje. Međutim, to nije bilo potvrđeno, sve do nedavno, u radu objavljenom u Monthly notices of the Royal Asronomical Society.  rupe.  Matthew Liska sa Univerziteta u Amsterdamu i kolege izmijenili su kod pisan za konvencionalne procesore i ...