Postovi

Mačke imaju izraze lica, ali mi ih slabo prepoznajemo

Slika
Za mačke se kaže kako su ledene kraljice i kraljevi iza čijeg izraza lica ne možemo pročitati ništa, pravi poker face.  Ali, vjerovatno velika većina iskusnih vlasnika mačaka može razlikovati i pravilno tumačiti izraze lica (tj. njuške) svojih maca. A sada je i naučno dokazano da mačke imaju različite izraze njuškica i da oni variraju od raspoloženja i neverbalne poruke koju mačke imaju za nas, ali da smo mi loši u tumačenju ovih izraza. U novoj studiji je učestvovalo oko 6 300 sudionika iz 85 zemlje, i bilo je dosta vlasnika mačaka. Oni su gledali kratke video zapise o mačkama, a zatim sudili o raspoloženju životinja. Prosječna ocjena tačnosti procjene bila je ispod 60% što baš i nije prolazno.  Međutim, 13% sudionika je uspjelo pravilno protumačiti izraz njuške mačaka iz videa, postigavši  score tačnih odgovora 75% ili više. Naučnici su ove osobe nazvali "šaptačima mačkama". Žene, koje su činile tri četvrtine sudionika, postigle su bolji rezultat od...

Dogor: fosil psa ili vuka

Slika
Izvor: Twitter nalog Centre for Palaeogenetic  @CpgSthlm U Sibiru su naučnici pronašli fosil šteneta starog oko 18 000 godina. U trenutku smrti, štene je imalo oko 2 mjeseca. Uprkos ovog tužnoj priči iz ledenog doba, ovaj nalaz nam daje nove podatke o domestifikaciji pasa.  Divergencija, "razlaz" između vika i psa se desio negdje prije 40 000 - 20 000 godina.  Međutim, DNK sekvencioniranje nije moglo potvrditi da li je u slučaju ovog šteneta riječ o štencu psa ili vuka. Ovo bi moglo značiti da se radi o primjerku koji je pripadao populaciji zajedničkih predaka vukova i pasa i o prvim koracima u domestifikaciji pasa.  Izvor: Twitter nalog Centre for Palaeogenetic  @CpgSthlm Naučnici iz Centra za paleogenetiku, što zajednički projekt Univerziteta Stockholm i Švedskog prirodnjačkog muzeja, koristili su datiranje pomoću radioaktivnog ugljika materijala iz kosti rebra nalaza i utvrdili starost fosila. Inače, fosil je nevjerova...

GMO E. coli fiksira ugljendioksid

Slika
Naučnici su "natjerali" bakterije Escherichia coli da - jedu ugljendioksid. Normalno, ova bakterija to ne radi, ali stvoren je soj genetički modificiranih E. coli koje troše ugljendioksid i konvertuju ga u organski ugljik, tj. stvaraju neke organske spojeve od njega. Suštinski, od jednog heterotrofa stvoren je autotrof, sposoban da u Kalvinovom ciklusu fi ksira ugljik. Zašto bi se naučnici ovako igrali sa E. coli ? Naime, postoji mnogo vrsta jednostaničnih organizama koji prirodno  uzimaju ugljendioksid i u procesu fotosinteze ga ugrađuju u organske spojeve. Međutim, problem je što je ove organizme teže genetički modifikovati, kao da se "opiru" tome", dok je vrlo jednostavno ovako tretirati E. coli, o kojoj puno toga znamo.  Tim Rona Mila sa Instituta za nauku Weizmann u Rehovotu, Izrael, su pomoću  metoda genetičkog inženjerstva i evolucije u laboratoriju stvorili novi soj E. coli tako što u stanice ugradili bakterijske gene koji kodiraju par ...

Atak novih hidroelektrana na biodiverzitet: izvještaj WWF

Slika
Objavljeni su rezultati istraživanja koje su naručili  WWF ( World Wide Fund for Nature ) , RiverWatch, GEOTA i EuroNatur, a ova studija pruža nevjerojatne dokaze neuspjeha vlada u zaštiti rijeka i biodiverziteta, pokazujući očigledno nepoštovanje EU zakona o vodi i zaštiti prirode. Prvi sveobuhvatni popis hidroelektrana pokazuje da su rijeke zasićene hidroelektranama. To je protivno pravilima EU-a koja bi trebala ograničiti nove hidroelektrane. Oko 2.500 (28%) svih planiranih hidroelektrana nalazi se u zaštićenim područjima, velika većina u nacionalnim parkovima i područjima Natura 2000. Studija također pokazuje alarmantni porast broja mini-hidroelektrana (MHE), koje obično pustoše okoliš, a proizvode vrlo malo energije. Evropske rijeke i njihova biološka raznolikost ne mogu se nositi s pritiskom većeg sektora hidroenergije. V iše od trećine evropskih slatkovodnih vrsta riba  prijeti istrebljenje usljed prepreka koje stvaraju brane za kretanje ovih vrsta....

Ruski naučnik Denis Rebrikov sada želi alternirati gen za gluhoću pomoću CRISPR

Slika
Denis Rebrikov, izvor: El Pais Ruski naučnik Denis Rebrikov je započeo sa editovanjem gena na humanim jajnim stanicama u cilju izmjene varijante gena koji je odgovoran za gluhoću. Rebrikov je prvo najavljivao da će editovati potpuno isti gen koji je editovao i He Jiankui, CCR5 , ali je promijenio cilj.  Rebrikov je htio editovati CCR5 u slučaju kada je majka HIV pozitivna te je rizik da majke zaraze dijete drastično veći. "Mislim da sam dovoljno lud da to učinim", izjavio je tada  Rebrikov i poručio   kako će to uraditi do kraja ove godine. Rebrikov je voditelj laboratorije za editovanje genoma u najvećoj ruskoj klinici za plodnost, Nacionalnom medicinskom istraživačkom centru za obstetriku, ginekologiju i perinatologiju Kulakov u Moskvi i istraživač na ruskom Nacionalnom medicinskom sveučilištu Pirogov, također u Moskvi. U razgovoru za Nature    u junu 2019. godine, on je rekao kako ima saglasnost jednog centra za HIV u Moskvi da reg...

Poplave kao posljedica klimatskih promjena

Slika
Dok na jednoj strani planete bijesne požari većeg intenziteta nego uobičajeno, na drugoj su kiše koje prijete poplavama. Nezapamćene poplave su zahvatile Veneciju, a strašni pljukovi hrvatsko primorje.  2014. godina se u regionu dobro pamti, ali kao da smo nesvjesni da se vrlo lako može ponoviti. Takve, veoma jake kiše koje su u našem regionu relativno rijetke, vjerovatno će postati češće usljed promjena u precipitaciji koje su uzrokovane promjenom klime.   Venecija, 2019, izvor: National Geographic Naučnici predviđaju kako će klimatske promjene povećati prosječne globalne količine oborina, jer u toplijoj atmosferi vazduh ima veću koncentraciju vodene pare. Nažalost, zbog toga bi pljuskovi u budućnosti mogli biti još jači od najintenzivnijih kiša današnjice. Dakle, ono čemu smo svjedočili 2014. godine bi bio samo preludij.  Gunnar Myhre iz Centra za međunarodna klimatska istraživanja u Oslu i njegove kolege istražili može li globalno zatopljenje...

Anomalije čula mirisa češće kod ljevorukih žena

Slika
Olfaktorni bulbus je nervna strukutura u prednjem dijelu mozga kičmenjaka, zadužena za čulo mirisa. Šalje olfaktorne informacije amigdalama, hipokampusu i orbitofrontalnom korteksu. Drugim riječima, Proustove madlenice su procesuirane u ovim dijelovima mozga, a uska veza između olfaktornog bulbusa i dijelova mozga zaduženih sa pamćenje i emotivni odgovor zaista omogućava da nam miris nečega pobudi sjećanje, a sam okus i miris su usko povezane senzacije. Međutim, nemaju svi ljudi olfaktorni bulbus, a što je još čudnije, ti ljudi ipak mogu osjetiti miris. U studiji, objavljenoj u časopisu Neuron , pod naslovom " Human Olfaction without Apparent Olfactory Bulbs ", predočeni su dokazi da nije tačno mišljenje kako ljudi bez olfaktornog bulbusa ne mogu osjetiti mirise.  Voditelji studije,  Tali Weiss i Noam Sobel s Weizmannovog instituta za nauku u Rehovotu, Izrael, i njihove kolege pregledali su skenove mozga zdravih, ljevorukih sudionika studije i otkrili su dvije...

GMO sorta kukuruza daje 10% više uroda

Slika
Većina GMO koje danas imao na tržištu su GMO varijante industrijskih biljaka, poput kukuruza, pamuka i soje. Tu je nekoliko hortikulturnih varijanti i postoji GMO patlidžan i papaja. Također, većina GMO je usmjerena na to da su otporni na pesticide (Bt variajnte), ali zapravo obećanje da će GMO davati hranljivije i produktivnije usjeve, ostalo je vrlo daleko, najviše zbog širenja straha od GMO tehnologije i sabotiranja koje radi anti-GMO pokret. Upravo zbog toga ni zlatna riža nije još komercijalna. Ipak, zanimljivo je da i trenutni GMO usjevi trebaju manje površine obradivog zemljišta nego klasični hibridi i organski uzgojeni usjevi. No, postoji još jedan razlog zašto nema produktivnijih GMO usjeva - jednostavno, vrlo je teško targetovati geni koji bi bili odgovorni za povećanje mase uroda, jer ova osobina zavisi o finom tjuningu mnogo gena.  Ipak, nedavno su naučnici uspjeli stvoriti GMO kukuruz koji daje za 10% viši urod, bez obzira na uslove rasta, targetujući gen ...

Vakcina protiv ebole je efikasna - i odobrena u Evropi

Slika
Update: 11. novembra 2019. EU regulatorna tijela su odobrila već postojeću vakcinu protiv ebole proizvođača Merck. Odluka Evropske agencije za lijekove (EMA) da dozvoli američkoj farmaceutskoj kompaniji Merck da plasira svoju vakcinu protiv ebole znači da se proizvod sada može skladištiti i distribuirati više nego što je to slučaj sada, posebno u Africi. 2015. godine, Gavi, Savez za vakcine, koji finansira distribuciju vakcina u zemljama s niskim BDP- poručio je proizvođačima vakcine protiv ebole da će se obvezati na kupovinu ove vakcine nakon što ih odobre administrativna regulatorna tijela, kao što je EMA. Jedino je Merckova vakcina protiv ebole testirana za vrijeme epidemije, iako postoje i razvijaju se još neke vakcine protiv ove strašne virusne bolesti. P rema istraživanju objavljenom u  The Lancet Infectious Diseases , pod naslovom " Determinants of antibody persistence across doses and continents after single-dose rVSV-ZEBOV vaccinati...

Požari u Australiji 2019

Slika
kookaburra  na spaljenom drvetu, 2019,  Image credit: Adam Stevenson/Social Media  U Australiji bijesne požari, pri čemu čitave kolonije različitih životinjskih vrsta bivaju praktično izbrisane. Jedna od vijesti kaže kako je stradalo pola kolonije koala u rezervatu u Novom Južnom Velsu.  Uz požare, problem postaje i kvalitet zraka, zbog vrlo visokih vrijednosti PM čestica i ovo zagađenje će uskoro, u narednim danima, zahvatiti i ljudska naselja, otkrivaju najnovije prognoze Copernicusove službe za nadgledanje atmosfere Usljed požara busha u Novom Južnom Walesu i Kvinslendu u Australiji, Služba za nadzor atmosfere Copernicus ( Copernicus  Atmosphere Monitoring Service/ CAMS) nadgleda njihov intenzitet i emisije. Podaci  koje je CAMS prikupio  pokazuju da su požari bez presedana u odnosu na prethodnih 16 godina za Novi Južni Vels. CAMS, koji u ime Evropske unije provodi Evropsko centar za vremenske prognoze srednjeg dometa, pruža dnevne...

Ultima Thule preimenovan u Arrokoth

Slika
Neobično nebesko tijelo u obliku kikirikija (ili Snješka Bijelića), više se neće zvati Ultima Thule, nego Arrokoth. Svemirska stijena koju je NASA-ina sonda New Horizons prošla ranije ove godine dobila je novo ime: Arrokoth, što na jeziku indijanskih plemena iz područja današnjeg Marylanda  Prahatan i Algonquian znači "nebo". Službena oznaka tijela je MU69, ali je prvo dobila nadimak koji joj je dao tim New Horizons - Ultima Thule , što je mitološka referenca na daleku i tajanstvenu zemlju. Međutim, ovaj nadimak nije naišao na odobravanje jer je novinar  Newsweeka istakao kao ovaj naziv ima veze sa nacizmom ( Thule-Gesellschaft)   i da je Nacional-socijalistička partija ovaj naziv iskoristila za označavanje mitske domovine arijskog naroda.ž Problem je što je naziv „Thule“ bio na udaru kritike, naročito nakon jednog članka u Newsweeku, kao naziv koji ima veze sa nacizmom i propagiranjem arijevske rase. „Thule“ se često koristilo u starogrčkom i latinskom jez...

Copernicus: najmanja i najkraća ozonska rupa u 35 godina te najtopliji oktobar

Slika
Izvor: Copernicus/European Commision Ozonska rupa na antarktičkom ozonu  ove godine je najmanja u posljednjih 35 godina, i nestala je neuobičajeno rano, izvještavaju nas naučnici iz Službe za nadgledanje Zemljine atmosfere Copernicus ( Copernicus  Atmosphere Monitoring Service / CAMS) , koji prate njenu aktivnost od avgusta.  Ozonska rupa se trenutno smanjuje, a sada njena veličina iznosi oko polovine područja koje se obično vidi u ovo doba godine. Osim što je puno manja u odnosu na posljednje godine, rupa je izvan centra i pomaknula se s pola te je ranije nestala.  To što se označava "ozonskom rupom" zapravo je smanjena koncentracija molekule O 3 , ozona - alotropske modifikacije kisika, u gornjim slojevima atmosfera, a koja sprječava da opasne ultravioletne (UV) zrake dospiju u niže slojeve atmosfere. Tipično, antarktička ozonska rupa počinje se formirati svake godine u avgustu, dostižući maksimalnu veličinu u oktobru, a konačno se pono...

Da li je svemir ravan ili sferičan - pitanje je sad

Slika
Credit: JPL/NASA& Planck/ESA Nije upitno kakvog je oblika Zemlja, ali je upitno kakvog je oblika kosmos.  Eksperimenti koji mjere pozadinsko kozmičko mikrovalno zračenje ne podudaraju s eksperimentima mjerenja bližih predmeta kada je u pitanju brzina širenja svemira. I to pravi problem u fizici. Godine i godine prikupljenih podataka i opservacija sugeriraju kako je naš svemir ravan i otvoren...možda ne baš kao ravna ploča, ali fizičari to nazivaju ravnim, pa ćemo se i mi držati toga. Ali, sada podaci ESA-inog teleskopa Planck sugeriraju da je svemir zakrivljen i zatvoren. Ovo bi značilo da bi se snop fotona vratio na početnu tačku, dok prema modelu ravnog svemira, snopovi fotona ostaju paralelni. Ovo bi bila velika promjena u paradigmi kosmologije, ako se ispostavi da je tačna. Stvar je u tome što postoji pojava koju zovemo gravitacijske leće i koja zakrivljuje svjetlost i EM zračenje. To je efekat koji je predvidio Einstein, a čija je posljedica i čuv...

Zašto jedna žena nije razvila Alzheimerovu bolest, iako je imala sve šanse za to?

Slika
Arboleda-Velasquez et al., Nature Medicine, 2019 Jedna žena iz Kolumbije, iako je genetički osuđena na porodičnu istoriju Alzheimerove bolesti, ipak ni u svojoj 73. godini nije razvila ovaj oblik demencije. Zapravo, imala je rezistenciju na autosomalno dominatno nasljeđivanog Alzheimera, zahvaljujući jednoj drugoj mutaciji. Upravo taj slučaj se opisuje u radu objavljenom 4. novembra 2019. u Nature Medicine . Rad je dostupan na linku ovdje i ovdje . Zapravo, u jednom prethodnom istraživanju, praćeno je oko 6000 osoba koje su sa ovom ženom bili u nekom srodstvu i oko 1/5 njih je imalo mutacije na genu presenilin 1 ( PSEN1 ) koje uzrokuju Alzheimerovu bolest. Kod autosomalnog dominantnog nasljeđivanja, dovoljno je da jedna kopija gena bude mutirana i da se osobina ispolji i upravo je to slučaj sa PSEN1 mutacijom.  Međutim, pozitronska tomografija ove žene je pokazala kako kod nje ima neuobičajeno mnogo beta-amiloidnog plaka, ali opet nije došlo do razvoja demenc...

Shizofrenija: 10 gena signifikatno povezano sa povećanjem rizika obolijevanja

Slika
Shizofrenija ima dosta u sebi nasljedne podloge. Heritabilnost ove psihoze iznosi oko 80%, i najveći rizik za nju imaju oni koji su u prvom koljenu povezani sa nekim ko ima shizofreni poremećaj iako uvijek treba naglasiti usku povezanost genetičkih i utjecaja okoliša.  Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, oko 21 miliona ljudi širom svijeta ima shizofreniju. Premda se to dugo zna, i čak ima dosta radova koji pokazuju kako određene varijante segmenata na genomu imaju veze sa povećanjem rizika obolijevanja, studije koje su pokušale poentirati na neki određeni gen to nisu uspijevale.  Humani genetičari su godinama ispitivali DNK markere kako bi pronašli one koji su češći kod ljudi koji imaju shizofreniju. Do sada su GWAS studije (izučavanje genskih asocijacija) pronašle više od 270 markera u fragmentima DNK koji regulišu gene. Ali, problem ležu i vezivanju tih varijanti - markera i razdvajanje uloge gena od uloge okoline u razvoju bolesti.  Genetički...