Anomalije čula mirisa češće kod ljevorukih žena



Olfaktorni bulbus je nervna strukutura u prednjem dijelu mozga kičmenjaka, zadužena za čulo mirisa. Šalje olfaktorne informacije amigdalama, hipokampusu i orbitofrontalnom korteksu. Drugim riječima, Proustove madlenice su procesuirane u ovim dijelovima mozga, a uska veza između olfaktornog bulbusa i dijelova mozga zaduženih sa pamćenje i emotivni odgovor zaista omogućava da nam miris nečega pobudi sjećanje, a sam okus i miris su usko povezane senzacije.

Međutim, nemaju svi ljudi olfaktorni bulbus, a što je još čudnije, ti ljudi ipak mogu osjetiti miris. U studiji, objavljenoj u časopisu Neuron, pod naslovom "Human Olfaction without Apparent Olfactory Bulbs", predočeni su dokazi da nije tačno mišljenje kako ljudi bez olfaktornog bulbusa ne mogu osjetiti mirise. 

 Voditelji studije, Tali Weiss i Noam Sobel s Weizmannovog instituta za nauku u Rehovotu, Izrael, i njihove kolege pregledali su skenove mozga zdravih, ljevorukih sudionika studije i otkrili su dvije žene za koje se činilo da nemaju olfaktorne bulbuse, ali su ipak mogle osjetiti mirise. 

Zatim je tim analizirao podatke skenova mozga više od 1.113 ljudi, uključujući 606 žena, iz javne baze podataka Projekta ljudski konektom, i otkrio da otprilike 0,6% žena i oko 4% ljevorukih žena nemaju olfaktorni bulbus, ali imaju normalno i operativno čulo mirisa.

Nije jasno kako ove žene prepoznaju mirise, ali moguće je da su se njihovi neuroni spojili u olfaktorne mreže negdje drugo u mozgu. Mozak je plastična i fleksibilna mašina, a čulo mirisa jako važno, te je moguće da je došlo do ovakvog premoštavanja.

 Zanimljivo je da do ove biološke anomalije dolazi više kod ljevorukih žena i da nikada nije bila detektovana kod muškaraca.  

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

O serološkim testovima na COVID-19 (prisustvo antitijela)

Slika
Dakle šta se to testira takozvanim serološkim testovima - testovima antitijela i da li možete preći granicu sutra kada se otvore sa tim testom kao dokazom?  Velike je rasprave i svađe izazvala vijest da će se u Republici Srpskoj raditi testovi na COVID-19 koji koštaju 200KM, a u FBiH privatne klinike nude testove od 60KM. Ova drastična razlika u cijeni je zbog toga što se radi o različitim tipovima testova koji daju potpuno različite informacije.  RT-PCR ili RT-qPCR testovi su oni najvažniji dijagnostički testovi, oni o kojima je bilo riječ na početku pandemije - ovo su testovi koji pokazuju imate li trenutno virus. Testovi antitijela -serološki ne traže virus, nego reakciju našeg organizma na virus. Ta reakcija su proteini koje prozvode B-limfociti tj. neke potklase B-limfocita.  Dakle, jednom kada neki antigen (recimo virus, ali antigeni ne moraju biti patogeni, može se raditi i o polenu) dođe u naš organizam, organizam reaguje pokušavajući ukloniti ta...
Pročitajte više