Postovi

Majmunske boginje: od zanemerane tropske bolesti do globalne prijetnje po zdravlje

Slika
  Studija koju je objavio British Medical Journal identificira važne razlike u simptomima majmunskih boginja između trenutne epidemije i prethodnih epidemija u endemskim regijama. Također, pokazuje se da ovaj virus mutira brže. Virus se u prošlosti nije dobro širio među ljudima, ali je možda pronašao novu nišu u usko povezanim mrežama zajednice muškaraca koji imaju intimne odnose s drugim muškarcima. Ovo ne znači da je to seksualno prenosiva bolest ili bolest isključivo vezana za gay populaciju i da osobe koje ne pripadaju ovoj zajednici ne mogu oboljeti.   Zaključci opservacione studije o simptomima majmunskih boginja U radu objavljenom krajem jula u BMJ , identificirani su su simptomi majmunskih boginja koji su ponešto drugačiji od slike koja se viđala u zemljama gdje je ova bolest endemska. Nalazi se temelje na 197 potvrđenih slučajeva majmunskih boginja u centru za zarazne bolesti u Londonu između maja i jula 2022. Svih 197 sudionika u ovoj studiji bili su muškarci (...

Fabimicin: novi antibiotik na vidiku

Slika
Otpornost koju pojedini sojevi i vrste bakterija razvijaju na antibiotike jedna je od najvećih zdravstvenih prijednji čovječanstvu. Novi antibiotici se sporo i teško razvijaju, i ulazimo u post-antibiotsku eru u kojoj će ljudi, kao prije  100 godina, umirati od bakterijskih infekcija.  U 2019. godini, kako se procjenjuje, oko 1.27 miliona ljudi je umrlo zbog infekcija uzrokovanih antibiotik-rezistentnim sojevima.  Postoji niz razloga što se ovo događa: od prevelike upotrebe antibiotika u stočarstvu i peradarstvu do bezrazložne upotrebe antibiotika u liječenju ljudi, primjerice, kod virusnih infekcija, na koje antibiotici ne djeluju te nepravilne upotrebe antibiotika. Ljudi ne završe terapiju, ostave  antibiotike "za poslije", ljekari  panično prepisuju antibiotike kod virusnih infekcija napamet, bez urađenih antibiograma i potvrde da li postoji i bakterijska sekundarna infekcija.  Ali, novootkrivena molekula bi možda mogla smaniti ovaj problem.  Fabimi...

Nanoantitijela: potencijalne terapije za Parkinsonovu bolest

Slika
  Američki naučnici s Johns Hopkins Medicine su stvorili „nanoantitijela“ koja bi u budućnosti imala potencijal biti i terapija za Parkinsonovu bolest. Proteini zvani antitijela pomažu imunološkom sistemu da pronađe i napadne strane patogene. Mini verzije antitijela, nazvane nanotijela - prirodni spojevi pronađeni u krvi nekih životinja kao što su lame, alpake, deve i morski psi - proučavaju se za liječenje autoimunih bolesti i raka. Sada su naučnici Johns Hopkins Medicine pomogli razviti nanotijelo sposobno proći kroz čvrstu vanjštinu moždanih ćelija i ovojnice te modulirati izobličene proteine ​​koji dovode do Parkinsonove bolesti i nekih drugih neurokognitivnih poremećaja. Izvor ilustracije: https://www.lubio.ch/blog/nanobody-products  Saradnja američkih istraživačkih centara Istraživanje, objavljeno 19. jula   u časopisu NatureCommunications , rezultat je saradnje istraživača Johns Hopkins Medicine, i naučnika sa Univerziteta Michigan. Njihov je cilj bio pronać...

Sintetički embriji miša

Slika
Naučnici su po prvi put stvorili mišje embrije u laboratorijiu bez upotrebe jajašca ili sperme i posmatrali ih kako rastu izvan materice. Kako bi postigli ovo, naučnici su koristili samo matične ćelije i rotirajući uređaj ispunjen staklenim bočicama. Eksperiment, opisan u izvještaju objavljenom 1. avgusta u časopisu Cell , pod naslovom  „ Post-Gastrulation Synthetic Embryos Generated Ex Utero from Mouse Naïve ESCs "  odvijao se u posebno dizajniranom bioreaktoru koji služi kao umjetna materica za razvoj embrija. Unutar uređaja, embriji plutaju u malim čašama s otopinom ispunjenom hranjivim tvarima, a sve su čaše zaključane u rotirajući cilindar koji ih održava u stalnom pokretu. Ovaj pokret simulira kako krv i hranjive tvari teku u posteljicu. Uređaj također replicira atmosferski tlak maternice miša, navodi se u saopštenju Weizmannova instituta za nauku u Izraelu, gdje je istraživanje provedeno. Naučnici su primijenili hemijski tretman mišjih matičnih ćelija koji ih je „...

Ko je Christine Anderson, EU parlamentarka koja kaže da je vakcinacija najgluplja stvar koju možete uraditi i da će vakcinisani piloti možda biti nesposobni za letenje

Slika
Credit: By Monoceros Prudentis - Own work, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=111474517 Ko je Christine Anderson, EU parlamentarka koja je izjavila da piloti koji su primili vakcin protiv COVID-19 nisu podobni za letenje, a oni koji su odbili vakcinu, izgubili su posao, pa nas neće više imati ko prevoziti? Anderson je izjavila sljedeće: "Daleko više od neugodnosti izgubljenog kofera ili čekanja u redu jer ono o čemu  i ustvari govorimo moglo bi mnogo ljudi koštati njihovih života, zato što ustvari  govorimo o sigurnom letu, što možda više neće biti slučaj jer ono što se dogodilo je da piloti koji se nisu htjeli vakcinisati su prizemljeni, a oni koji su se vakcinisali jer moraju hraniti porodicu i otplaćivati hipoteke, sve te stvari za koje brinu, možda više nisu podobni za letenje. I toj je problem, za globalističku elitu to mora biti šokantno... možete li zamisliti ljudi su prvo prisiljeni da se vakcinišu da bi nakon toga saznali da je to ustva...

Sekvenciranje genoma drevnih sivih vukova otkriva dvojno porijeklo pasa

Slika
  Poznato je da psi potječu od sivog vuka ( Canis lupus ), a ovo pripitomljavanje dogodilo se tokom ledenog doba, prije najmanje 15.000 godina. No, gdje se to dogodilo i je li se dogodilo na jednom mjestu ili na više mjesta, još uvijek nije poznato. Da li su psi priptomljeni jednom ili više puta? Naučnici pokušavaju rasvijetliti kako su, kada i gdje psi i ljudi postali prijatelji. Izgleda da današnji psi vode porijeklo od dvije zasebne populacije sivih vukova, koje dolaze s istoka. Psi su bliže povezani s drevnim vukovima iz istočne Evroazije nego s onima na zapadu, prema analizi nedavno objavljenom u časopisu Nature .   Genetička mapa istorije pripitomljavanja pasa Dosadašnje studije koje su koristile arheološke zapise i upoređivale DNK pasa i modernih vukova nisu pronašle odgovor.  Međutim, u novoj studiji koja dolazi sa Instituta Francis Crick u Londonu,   naučnici su proučavali drevne genome vukova kako bi dodatno razumjeli odakle su prvi psi evoluirali od ...

CERN-ov LHCb eksperiment detektovao dvije nove egzotične čestice (novi pentakvark i tetrakvarkovi)

Slika
    Novi pentakvark, ovdje prikazan kao par standardnih hadrona labavo povezanih u strukturu sličnu molekuli, sastoji se od čarobnog/šarmantno/charm kvarka i čarobnog antikvarka te gornjeg, donjeg i čudnog kvarka, izvor ilustracije: CERN 2022 Međunarodna LHCb kolaboracija na Velikom hadronskom sudaraču (LHC) uočila je tri nikad prije viđene čestice: novu vrstu "pentakvarka" i 2 nove vrste tetrakvarka. Nalazi, predstavljeni na CERN-ovom seminaru početkom jula 2022. godine, dodaju tri nova egzotična člana rastućem popisu novih hadrona pronađenih u LHC-u. Oni će pomoći fizičarima da bolje razumiju kako se kvarkovi povezuju u te kompozitne čestice. Kvarkovi su elementarne čestice i dolaze u šest okusa: gornji, donji, čarobni (charm ili "šarmantni"), čudni, vršni i dubinski. Obično se spajaju u skupine od 2 i 3 (u protonima i neutronima) kako bi formirali hadrone kao što su protoni i neutroni koji čine atomske jezgre. Međutim, rjeđe se mogu kombinovati u kompozitne česti...

Porijeklo srednjovjekovne kuge Kirgistan, na Putu svile

Slika
Nova studija ukazuje na prve poznate slučajeve kuge kod ljudi pokopanih 1338. u blizini jezera Issyk Kul u današnjem Kirgistanu. Deceniju kasnije, kuga je opustošila Evropu. Soj je bio blisko povezan s onima koji su pronađeni kod glodavaca u blizini jezera Issyk Kul, ukazala je studija iz 2022. Kugu, crnu smrt, najveću pandemiju u našoj povijesti, izazvala je bakterija Yersinia pestis i trajala je u Evropi između 1346. i 1353. godine. Uprkos golemim demografskim i društvenim utjecajima pandemije, njeno porijeklo dugo je bilo nejasno. Sada je multidisciplinarni tim naučnika, uključujući istraživače s Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju u Leipzigu, Univerziteta Tübingen u Njemačkoj, i Univerziteta Stirling, u Ujedinjenom Kraljevstvu, dobio i proučavao drevne genome Y. pestis koji prate porijeklo pandemije u središnjoj Aziji. Procjenjuje se da je crna smrt prouzročila smrt do 60% stanovništva Evrope. Međutim, uprkos opsežnim istraživanjima, porijklo ovog vala bolesti ostal...

Rak se širi noću

Slika
Istraživači su otkrili da je veća vjerovatnost da će ćelije raka dojke preći u krv onda kada se ljudi odmaraju. Otkriće je relevantno jer je rak najsmrtonosniji kada tumorske stanice uđu u krvotok i putuju na novo mjesto u tijelu, što je proces koji se naziva metastaza i način je na koji se rak širi po tijelu. To ne znači da osobe s rakom dojke trebaju izbjegavati spavanje – to je loše za vas. Ali kliničarima daje bolje razumijevanje kako pratiti te ćelije raka.  “Prva lekcija za mene je da doba dana kada uzmete uzorak krvi može vam dati pogrešne informacije”, kaže biolog za rak Chi Van Dang. Ćelije raka dojke šire se na druge dijelove tijela uglavnom noću dok ljudi spavaju, a ne kontinuirano tokom dana kako su naučnici ranije mislili. Cirkadijani ritam -  "unutrašnji sat" organizma koji je kontrolisan od niza gena, određuje smjene ritmova spavanja i budnosti organizma.  Godine 2007. Međunarodna agencija za istraživanje raka navela je poremećeni cirkadijani ritam kao "vj...

Bliže smo vakcinama koje liječe tumore

Slika
Naučnici razvijaju vakcinu protiv nekih vrsta tumora i testiraju je u pretkliničkim studijama, na psima. Nizozemski istraživači iz Centra za rak u Amsterdamu, Veterinarskog referentnog centra Korte Akkeren i sa Fakulteta farmaceutskih nauka u Švajcarskoj, razvili su vakcinu protiv jedne vrste raka, pod nazivom Griffioen, po Arjanu Griffioenu, prof. eksperimentalne onkologije na Amsterdam UMC. Prethodna istraživanja pokazala su da krv koja hrani tumore raka ima protein zvan vimentin, koji igra važnu ulogu u isključivanju imunološkog sistema. Vimentin je važan protein filamenata citoskeleta u određenim ćelijama (u ćelijama mezenhima). Međutim, kada dođe do prekomjerne ekspresije ovog intracelularnog proteina i on postane i esktracelularni protein, radi se o patološkim promjenama koje se povezuju s rakom određenih tkiva. Sada studije na laboratorijskim miševima i kućnim ljubimcima oboljelim od raka, objavljene u Nature Communications u maju 2022, pokazuju da vakcina može blokirati stvara...

Žohari, slatko i parenje: evolucija štetočine

Slika
  Kada razmišljamo o evoluiranju vrsta, obično su nam prve na pameti veće životinje ili neke ptice te izumrle vrste. Međutim, evolucija se mnogo brže dešava kod manjih vrsta koje žive kraće – posebno kod bakterija i insekata. A sada vidimo čudnu evoluciju kod jedne od najomraženijih buba – žohara. Da, žohari su odvratni. Ne volimo ih jer su nam povezani s idejom nečistoće i fizički izgledaju grozno. Ali, s potomstvom koje daju, žohari su jedna od najuspješnijih priča evolucije: produkcija velikog broja jedinki ovim insektima daje evolutivnu prednost. Sve dok se ne dogodi nešto čudno - ai i to će žohari lako premostiti. Naime, ženke žohara gube „slatki zub“ i više nisu ljubiteljice slatke hrane. Svako ko je vidio žohare i imao nesreću da ima posla s njima zna  da vole slatko. Zapravo, slatko je čak dio njihovog rituala parenja – mužjak luči tvar iz svojih žlijezda koja je puna masti i šećera i nudi ih ženki, koja to uzima i počinje jesi, što označava prihvatanje i spremnost...

Discokeryx xiezhi: čudna fosilna žirafa

Slika
Lamarckova i Darwinova žirafa su misaoni eksperimenti, bolje rečeno, ilustracije Lamarckove i Darwinove teorije razvoja živog svijeta. Prema Lamarckovoj teoriji, žirafe su namjerno produžavale svoje vrat, istezale se, da bi dohvatile lišće visoko na drveću. Darwinove žirafe, pak, imale su različite dužine vratova i one koje su imale duže, opstale su i prenosile svoju osobinu na potomke jer se ta osobina pokazala dobrom za opstanak vrste.  Možda ni jedna ni druga verzija nije tačna. Zašto su žirafe razvile duge vratove? Sada naučnici imaju pravu-pravcatu pražirafu koja je srodnik ovih današnjih i - bila je u najmanju ruku čudna. Novoopisana vrsta žirafa koja je živjela prije milion godina u Kini sugeriše kako je žirafa mogla dobiti svoj dugi vrat. Discokeryx xiezhi , nazvan po mitskom stvorenju nalik jednorogu iz kineske mitologije, imao je debelu glavu optimiziranu za borbe velike brzine i udaranja glavom. Ova bića su imala kao neku vrstu kacige na glavi. Njegovo otkriće dodaje već...

Srce daždevnjaka ima sposobnost regeneracije

Slika
  Pleurodeles waltl, zvor: Wikispecies Dok ljudsko srce ima vrlo ograničenu sposobnost regeneracije, vodozemci, poput daždevnjaka, mogu lako regenerisati svoje srčane mišiće. U studiji, objavljenoj maju 2022. u Nature Cell Biology po naslovom  „ Epicardium-derived cells organize through tight junctions to replenish cardiac muscle in salamanders " ,  koju su proveli istraživači s Instituta Karolinska u Švedskoj, otkrili su da vanjski sloj stanica srca, epikard, daždevnjaka, može djelovati kao izvor stanica srčanog mišića za regeneraciju srca. Epikard je dio perikarda, ovojnice srca, koji štiti srce, ali također stvara signale za razvoj embrionalnog srca i faktore  neophodne za proliferaciju, razvoj i preživljavanje stanica srčanog mišića.  Tokom fetalnog razvoja, epikard služi kao izvor matičnih stanica, doprinoseći tako multipotentnim stanicama koje stvaraju srčani mezenhim, tj.  u krajnjoj liniji - srčani mišić. Epikard visoko regenerativne vrste daždev...

Majmunske boginje se prenose bliskim fizičkim kontaktom (i to nema veze s tim je li neko gay ili hetero)

Slika
Šire su pogrešne i uznemirujuće intepretacije pojave majmunskih boginja u neendemskim zemlja evropskog i američkog kontinenata. Ova bolest ne spada u seksualno prenosive bolesti, ali se može širiti bliskim kontaktom, u šta spada i intimni odnos.  Prenošenje ove bolesti   nema veze sa homoseksualnošću, ali ima veze s dužinom i prisnošću kontakta. Ovdje se uopšte ne radi o tome da se virus majmunskih boginja može prenositi putem tjelesnih fluida (može se prenositi i tako), nego se radi o tome da bilo kakav kontakt koji traje duže i blizak je može doprinijeti infekciji.  Dakle, infekcija se može dogoditi i heteroseksualnim ljudima i ne nužno zbog intimnog odnosa. Podsjetimo - ovaj virus, kao neki drugi iz iste porodice, mogu se prenositi i fomitnim putem - preko površina, odjeće posteljine.  Također, svi događaji na kojima se okuplja puno ljudi - bez obzira koje prirode bili i šta im je povod, smatraju se mjestima koja imaju potencijal superširenja razičitih infekcija. ...