Udžbenik "Biologija za 8. razred devetogodišnje osnovne škole" autora Zijada Numića i Naide Vidović u izdanju Dječija knjiga/Bosanska riječ iz 2011. je još jedan pristojan udžbenik, nešto što samo očekivala kada sam se upoznala sa prethodnim udžbenicima ovih autora.
Ipak, našla sam neke sitnice, pa ću ih ovom prilikom i spomenuti.
Na strani 14 piše da u autotrofne organizme spadaju biljke i alge. To bi značilo da alge nisu biljke. Međutim, sistematika kaže da su alge (osim cijanobakterija) niže biljke, talofite, tj. biljke koje nemaju biljne organe korijen, list, stablo, cvijet, već imaju talus. Ovdje spadaju zelene alge, crvene alge, smeđe alge, silikatne alge (dijatomeje) i još neke. Naravno, može se reći da su "biljke" ove više biljke, ali samo uslovno. Alge su biljke. Tačka. Ovom rečenicom je izuzeto da i neke bakterije koriste Sunčevu svjetlost za fotosintezu. Trebalo je pisati "Više biljke, niže biljke i neke bakterije spadaju u autotrofe".
Na strani 16. piše da je oko 70% Zemljine površine prekriveno vodom, dok na strani 71 piše kako je 71% površine našeg planeta prekriveno vodom. Je li 70 ili 71%? Vrlo je teško odrediti "u bobu" tačan procenat, obično se kaže da je 71%, ali bilo bi poželjno usaglasiti podatke na različitim mjestima u knjizi.
Također, vrlo je bitan i podatak i procentualnom udjelu karbon-dioksida u atmosferi. I male promjene u ovom udjelu imaju utjecaja na klimu te je broj koji ovdje piše pregrubo zaokružen. 0.03% ništa ne govori u klimatskim promjenama. To je 300ppm. U predindustrijskoj eri bilo je 120 ppm CO2 u atmosferi, a ove godine je mjerač na Mauna Kea izmjerio 398 ppm. "Sigurna" koncentracija iznosi 350ppm. Kada se grubo zaokruži, i 300 ppm i 350 mogu biti 300. Ali, zadnji podatak je mnogo bliži 0.04% tj. 400 ppm. Dakle, imamo posla sa zasterjelim podacima u udžbeniku. Evo kako izgleda grafikon rasta koncentracije karbon-dioksida u atmosferi od 1955., kada se počelo sa mjerenjem u opservatoriji na Mauna Kea:
 |
| Image:NOAA/ESRL |
Naravno, udžbenik obrađuje temu efekta staklenika, ali bilo bi bitno objasniti djeci da ono što se nima čini kao jako malo - milioniti dio nečega, ima veliki utjecaj na okolinu i klimu. Toga ovdje nema, a potrebno je.
Kao ni u udžbeniku za 5. razred od istih autora, ni ovdje nema lekcija o tropskim habitatima, kao što su tropske kišne šume, savane, niti o hladnim i pustinjskim habitatima. Lekcije o tome bi osvježile udžbenik i nastavu učinile zanimljivijom - jer, kako primjećujem, djecu ovog uzrasta privlače egzotični krajevi i egzotične životinje.
Ovo su zaista sitnice, koje bi, kada bi se dodale i/ili ispravile, od jednog ok udžbenika, napravile još bolji.
Primjedbe
Objavi komentar