Voda na Zemlji nije došla sa asteroidima, nego je starija i od same Zemlje

Foto: Erol Mujanović

Izgleda da je voda na Zemlji stara bar koliko i sama Zemlja. I starija.

Rad koji je nadavno objavljen u Science opovrgava dosadašnje mišljenje akademske zajednice o porijeklu vode na našoj planeti koje kaže da je voda na Zemlju dospjela preko ledenih kometa koje su udarale u površinu planete. Ovo je bila dosta racionalna i opšteprihvaćena teorija, međutim, proučavajući uzorke starih stijena magmatskog porijekla, grupa naučnika sa University of Hawaii u Honoluluu je došla da neočekivanih rezultata. Voda je na Zemlji postojala od trenutka nastanka naše planete, zarobljena u česticama prašine koje su se agregirale stvarajući Treću Stijenu od Sunca.

Problem sa teorijom kako je voda na Zemlju "pala" zajedno sa kometama leži u tome da  su analize meteorita tj. ostataka asteroida koji padnu na Zemlju, pokazale kako ove stijene nemaju mineralni sastav takav da "donesu" vodu na Zemlju.

Tektonska pomjeranja i djelovanje ovih sila povremeno izbacuju dijelove Zemljinog plašta na površinu, i ti se dijelovi miješaju sa mineralima i stijenama na površini. Ipak, najdublji slojevi plašta rijetko bivaju pomjereni ovakvim kretanjima. Tek erupcije vulkana izbacuju na površinu i ovaj, najstariji i najmanje "kompromitovan" dio Zemljinog plašta.

Plašt je dio između Zemljine kore i jezdra, izvor: Wikimedia commons

Uzorci koje su proučavali naučnici sa Univerisity of Hawaii bili su sa ostrva Baffin koje pripada Kanadi te sa Islanda, a koji sadrže materijal iz najdubljih zona plašta. 

Ostrvo Baffin, Kanada, izvor slike:Alastair Lee, knjiga: Baffin Island: The Ascent of Mount Asgard 

Naučnici su ispitivali odnos hidrogena i njegovog težeg izotopa, deuterijuma (atom hidrogena nema neutron, dok atom deuterijuma ima jedan neutron) u inkluzijama ispitivanih utoraka stijena. I hidrogen i deuterijum se mogu spajati sa oksigenom dajući molekulu vode, sa tom razlikom da deuterijumski vodu zovemo "teška voda". Odnos izotopa mnogo govori o porijeklu vode. 

Pronašli su nizak udio deuterijuma, na osnovu čega su zaključili da je voda u ovim uzorcima nije bila formirana nakon hlađenja Zemljine kore, nego da su se molekule vode nalazile na česticama prašine u disku oko Sunca, prije nego što su se planete formirale. Premda je dosta ove vode moglo ispariti, naučnici tvrde da ju je ostalo dovoljno da formira svjetska mora i oceana nakon hlađenja. 

Lydia Hallis, sa University of Hawaii, koja je bila jedna od autorica rada u Science, dodaje kako prije svega par godina naučnici nisu imali tehnologiju da naprave ovako otkriće.