Geni i melanom

Supresija jednog regulatornog gena u stanicama raka kože bi mogla blokirati širanje stanica tumora u tijelu.

To je zaključak rada objavljenog u Genes&Development .

Gen BMI1 je povezan sa rastom stanica određenih tipova raka. Prema ovom radu, melanomi koji su imali najveće nivo proteina kojeg ovaj gen kodira tj. melanomi koji su imali najveću ekpresiju BMI1 gena, bili su upravo oni koji su se najčešće širili organizmom. Metastaze ovih melonoma su najčešće zahtvale pluća. 

Isti gen je povezan sa osobinom tumora da bude otporan na lijekove te da inducira ekspresiju gena povezanih sa invazivnim melanomima i lošom prognozom bolesti kod ljudi.

Rezultati ovog rada sugeriraju da bi BMI1 bio potencijalno dobra "meta" za lijekove u terapiji melanoma. 

75% smrtnih slučajeva usljed raka kože su izazvani melanomom.

Melanom je drugi po redu najčešći tumor u populacija muškaraca i žena starosne dobi 17-29 godina.

Kod muškarca, melanom se najčešće javlja na području vrata ,leđa, glave i trupa, dok se kod žena češće javlja na rukama i nogama (žene se malo više mažu kremama koje imaju SPF).

Na licu, melanom se najčešće javlja na nosu.

Vjerovatnoća da će osoba oboliti od melanoma raste sa brojem opekotina. Osoba koja je izgorila na suncu više od 5 puta ima dvostruko veću mogućnost da kasnije dobije melanom od osobe koja nije taliko puta izgorila. 

Benigni madeži nisu asimetrični, imaju jasnu granicu, jednolične su boje, imaju manji promjer i izgledaju isto tokom života. 





Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više