Novi pristup u tehnici 3D printanih organa za transplantaciju


Izvor:  Wake Forest Institute for Regenerative Medicine                           

3D printani organi će jednog (dalekog) dana pomoći ljudima kojima treba transplantacija. Danas, 3D tehnologija printanja može stvarati samo male uzorke, koji su nedovoljno kompleksne strukture, uprkos tome što 3D printing može proizvesti neke zaista kompleksne i neobične forme, ali to, očigledno, nije dovoljno dobro za biotehnologiju.

Problem leži u činjenici što veći 3D isprintani uzorci ili gube oblik ili odumiru usljed toga što hranljive materije ne mogu prodrijeti ravnomjerno u sve dijelove printanog organa. 

Međutim, u časopisu Nature Biotechnology objavljen je rad koji opisuje proces stvaranje 3D printanog organa kod kojeg su uspješno savladane poteškoće i slabe strane ove tehnologije. Na Wake Forest Institute for Regenerative Medicine u Winston-Salem, Sjeverna Karolina, uspjeli su uzgojiti  vanjsko uho, veličine uha odrasog čovjeka: 

Izvor: Nature Biotechnology

Također, uzgojili su dio čeljusne kosti čovjeka te segment mišića miša i kosti lobanje pacova. 

Tim iz Sjeverne Karoline je koristio okvire od biorazgradljivog polimera (vidi sliku) koji je služio kao potpora za kulturu stanica.

3D printer korišten za organizaciju stanica u tkiva, Izvor:  Wake Forest Institute for Regenerative Medicine  


Ovaj novi metod koji korisit biorazgradljivu potporu, stvara tkiva, organi i dijelove organa koji se bolje integriraju prilikom transplantaciju u okolno tkivo, što je pokazano transplantacijom tkiva na miševe i pacove (naravno, mišjih tkiva). Također, sistem mikrokanala unutar tkiva uzrokuje i bolji dotok hranljivih tvari u tkivo nego što je to dosadašnjim tehnikama 3D printanja bilo moguće.

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više