3D-printani jajnici
U radu objavljenom u Nature Communications, pod nazivom "A bioprosthetic ovary created using 3D printed microporous scaffolds restores ovarian function in sterilized mice", naučnici sa Univerziteta Northwestern pokazali su kako je moguće stvoriti 3D-printane funkcionalne ovarije miša.
Naučnici su koristili 3D printer kako bi stvorili minijaturne slojeve sačinjene od želatine, derivirane od kolagena, proteina koji prirodno gradi jajnike. U ove mini-blokove želatine su umetali jajne folikule miša - sićušne strukture u kojima se nalazi jajna stanica okružena stanicama koje proizvode spolne hormone. Zatim su te slojeve dimenzija 15x15 mm slagali jedne preko drugih u jednu vrstu prepletene strukture. U prvoj fazi rada, istraživano je da li folikuli mogu uopšte preživjeti u ovoj strukturi. Ispostavilo se mogu, i to oko 8 dana, ali samo u onim strukturama koje su bile čvršće povezane. U drugoj fazi, naučnici su kroz rupice u želatini od 2 mm injicirali 40-50 folikula, čime je zapravo formiran "bioprotetski jajnik".
Naučnici su koristili 3D printer kako bi stvorili minijaturne slojeve sačinjene od želatine, derivirane od kolagena, proteina koji prirodno gradi jajnike. U ove mini-blokove želatine su umetali jajne folikule miša - sićušne strukture u kojima se nalazi jajna stanica okružena stanicama koje proizvode spolne hormone. Zatim su te slojeve dimenzija 15x15 mm slagali jedne preko drugih u jednu vrstu prepletene strukture. U prvoj fazi rada, istraživano je da li folikuli mogu uopšte preživjeti u ovoj strukturi. Ispostavilo se mogu, i to oko 8 dana, ali samo u onim strukturama koje su bile čvršće povezane. U drugoj fazi, naučnici su kroz rupice u želatini od 2 mm injicirali 40-50 folikula, čime je zapravo formiran "bioprotetski jajnik".
![]() |
| Implantirana jajna stanica između dva sloja želatine, izvor: Northwestern University |
Zatim su hirurški odstranili jajnike iz ženki 7 miševa i zamijenili ih protetskih jajnicima. Ključni momenat koji određuje da li će ovi bio protetski jajnici biti funkcionalni jeste vaskularizacija, proces infiltriranja krvnih žila u ove strukture. Ovo je važno kako bi kisik i hranljive tvari dolazile do jajnika te kako bi se hormoni folikula dospjeli u krvotok. Parenje ovih ženki miša je rezultiralo skotnošću u tri slučaja i ove su ženke okotile zdrave mlade, koje su dojile, što je znak da je hormonalna funkcija prostetičkih jajnika normalna.
Naučnici se nadaju da će ova tehnika jednom pomoći ženama koje su ostale sterilne usljed hemoterapije i terapije radijacije da dobiju djecu, pri čemu bi se koristile jajne stanice pacijentica koje su prethodno (prije bolesti) ekstrahirane ili jajne stanice donora.
![]() |
Izvor: Northwestern University
|



Primjedbe
Objavi komentar