Sarajevo School of High Energy Physics 2017

S lijeva nadesno: Vanina Ruhlmann-Kleider, Claude Charlot, Ludwik Dobrzynsky, Daniel Denegri

U Sarajevu se na Odsjeku za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu održala osma po redu Sarajevska škola fizike visokih energija 2017. (Sarajevo School of High Energy Physics 2017, SSHEP), okupivši nekoliko eminentnih stručnjaka na polju fizike elementarnih čestica koji su svoja znanja prenosili studentima iz cijelog regiona. Ove godine, u SSHEP su učestvovali studenti iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije, Albanije i SAD.  Predavači su bili profesorice Vanina Ruhlmann-Kleider i Gabrijela Zacharias te profesori Daniel Denegri, Ludwik Dobrzynsky, Krešimir Kumerički, Christoph Schafer, Tadeusz Kurtyka, Ivica Puljak, Jernej F. Kamenik, Admir Greljo i Claude Charlot.

Teme ovodišnjeg SSHEP su se kretale od Standardnog modela čestica, preko simetrija u fizici visokih energija, fizike Higgsovog bozona, kozmologije, problematike tamne materije do analize podataka koji se dobijaju u ovoj oblasti, prvenstveno podataka iz sudara čestica u akceleratorima kakvi su akcelatori CERN-a. SSHEP je jedinstvena prilika da Univerzitet Sarajevo ugosti ljude koji rade pri CERN-u i jedna je vrsta spone ove visokoškolske institucije sa dešavanjima u oblasti fizike elementarnih čestica i CERN-om, institutom koji je svjetski lider u ovoj oblasti.

U javnosti se često čuje mišljenje kako su istraživanja koja radi ovaj institut, ali i slične laboratorije u svijetu, poput Fermilaba, uzaludno trošenje sredstava i energije jer nije bilo velikih otkrića od detekcije Higgsovog bozona. Međutim, u nauci se rijetko dešavaju skokovi, i periodi između skokova djeluju kao „mirni“, no to je daleko od istine, jer se i u takvim periodima dešava mnogo stvari koje su uvertira sa idući skok.

Jedan od najurgentnijih problema moderne fundamentalne nauke jeste problem tamne materije i detekcija čestica koje bi mogle biti nositelji ove misteriozne tvari je jedan od ciljeva istraživanja na CERN. No, daleko od toga da je program LHC jednoznačan. On uključuje nekoliko segmenata, poput traženja supersimetrije, učvršćivanje znanja o Higgsovom bozonu, razumijevanje dodatnih dimenzija te ispitivanje prirode antimaterije.

Supersimetrija  je jedno nama novo svojstvo prirode i sa CERN-a objašnjavaju da bi potvrda postojanja supersimetrije bila značajnija i od otkrića Higgsovog bozona. Supersimetrija je manifestacija ujedinjanja dvije vrste čestica, fermiona i bozona i  koncept supersimetrije bi bio od pomoći  za objašnjenje prirode tamne materije. Otkriće čestice iz ove kategorije bi pomoglo boljem razumijevanju povijesti kozmosa, naročito perioda netom nakon Velikog praska, važnog za konceptualno razumijevanje evolucije materije. Također, treba imati na umu da je „sveti gral“ moderne fizike pomirenje kvantne fizike i teorije relativiteta, iz čega bi trebalo proizaći i bolje razumijevanje gravitacije.

Međutim, kako ističe profesor Denegri, inače jedan od inicijatora ove škole 2009. godine, SSHEP ima veliki značaj za naš region: to je mjesto gdje mladi fizičari iz različitih zemalja balkanskog regiona uče i raspravljaju o problemima suvremene fizike, neopterećeni nacionalnim politikama i prošlošću zemalja iz kojih dolaze.  „Privlačnost fizike elementarnih čestica leži  tome što je ovo univerzalna disciplina, a najveći svjetski centar za ovu oblast se nalazi u Europi“, u razgovoru je pojasnio Denegri. „Saradnja sa CERN-om“, nastavlja Denegri, „znači da ste jednom nogom u Europi“, aludirajući na činjenicu da je bitan faktor za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji bila upravo povezanost hrvatskih univerziteta i instituta sa CERN-om. Upravo su ovakve suradnje krucijalne za zemlje poput Bosne i Hercegovine i Albanije, a pogotovo za njihove univerzitete jer suradnja sa velikim centrima predstavlja mjerilo akademske izvrsnosti i diže mjesto na ranking-listama. U razgovoru, profesor Denegri se osvrnuo i na problematiku „odljeva mozgova“ tako karakterističnog za zemlje u tranziciji, posebice zemlje regiona. „Odlazak mladih nije uvijek gubitak za domovinu“, kaže Denegri i nastavlja: vi nekad više možete učiniti za svoju zemlju iz inozemstva nego da ostanete – jednom, kada postignete nešto, možete pomoći mladima koji tek dolaze tako što ćete ih uključivati u istraživanja, možete biti mentor kroz programe komentorstva i univerzitetske suradnje“. 

Izjave studenata koji su pohađali SSHEP potvrđuju riječi profesora Denegrija: Darius Faroughy, student iz Slovenije, smatra kako je ovo bilo dobro iskustvo, da su predavanja bila na visokom nivou te da preporučuje SSHEP drugim studentima. Sabina Džafić, studentica iz Zagreba kaže kako joj je bila čast učestovati u SSHEP. Mitja Šadl iz Slovenije se slaže sa njima i dodaje kako je bilo lijepo vidjeti da studenti iz različitih zemalja dijele ista interesovanja i snove te da su mu sve teme predavanja bile veoma interesantne. Nadajmo se da će političari u regionu shvatiti kako vrijedi pomagati projekte kakav je ovaj.