Boje za kosu od grafena



Kada govorimo o hemofobiji, obično govorimo o naučnoj nepismenosti onih koji promovišu da su sve hemikalije otrovne, karcinogene i sl. Međutim, nije istina da ismijavajući hemofobiju minoriziramo toksičnost određenih supstanci. Neke tvari, poput određenih sastojaka boja za kosu zaista mogu oštetiti stanice. Studije su pokazale kako postoji određena veza između čestog korištenja farbi za kosu i povećanja rizika obolijevanja od nekog oblika raka krvi (leukemije i limfomi) te raka mjehura. Supstance sa kojima je utvrđen najveći stepen povećanja rizika od obolijevanja spadaju u grupu aromatskih amina, ali su studije rađene na laboratorijskim životinjama kojim su davane velike količine ovih supstanci. Kao da je rizik veći ako se koriste tamnije boje te sa farbama koje su postojale prije 30 godina.  

Govoriti o potencijalnim rizicima i karcinogenosti farbi za kosu, kako za konzumente, tako i za one koji rade u frizerskim salonima ili u proizvodnji ovih smjesa nalaže da se piše jedan sasvim novi post (obećavam da ću ga napisati), ali ovdje se želim osvrnuti na vijest da naučnici pokušavaju napraviti bezopasnije boje za kosu. 

Naime, možda u budućnosti tamnije farbe neće biti zasnovane na dosadašnjim sistemima farbanja, nego će u njima biti grafena.

Grafen, još jedna alotropska varijanta ugljika, koja ima samo jedan sloj atoma ugljika, ima i niz zanimljivih svojstava, od toga da provodi elektricitet i fleksibilan je do toga su mu optička svojstva jedinstvena. U radu, objavljenom nedavno u časopisu Chemistry, pod naslovom "Multifunctional Graphene Hair Dye", istražena je mogućnost da grafen bude centralni sastojak novih boja za kosu koje bi svijetlu kosu bojile u tamno. 

Naučnici us pripremili oksid grafena i pomiješali ga sa jednom vrstom gela te su sprejali tu smjesu na svijetlu kosu. Rezultat je bio fantastičan: tamna kosa koja je ostajala tamna čak nakon 30 pranja. Debljina postignutog sloja grafena je iznosila oko 2 mikrona, dok debljina ljudske dlake iznosi 10-200 mikrona. 

Još neko vrijeme nećemo moći nabaviti boju za kosu zasnovanu na grafenu u drogerijama, ali se naučnici nadaju da će i to biti uskoro. 

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

O serološkim testovima na COVID-19 (prisustvo antitijela)

Slika
Dakle šta se to testira takozvanim serološkim testovima - testovima antitijela i da li možete preći granicu sutra kada se otvore sa tim testom kao dokazom?  Velike je rasprave i svađe izazvala vijest da će se u Republici Srpskoj raditi testovi na COVID-19 koji koštaju 200KM, a u FBiH privatne klinike nude testove od 60KM. Ova drastična razlika u cijeni je zbog toga što se radi o različitim tipovima testova koji daju potpuno različite informacije.  RT-PCR ili RT-qPCR testovi su oni najvažniji dijagnostički testovi, oni o kojima je bilo riječ na početku pandemije - ovo su testovi koji pokazuju imate li trenutno virus. Testovi antitijela -serološki ne traže virus, nego reakciju našeg organizma na virus. Ta reakcija su proteini koje prozvode B-limfociti tj. neke potklase B-limfocita.  Dakle, jednom kada neki antigen (recimo virus, ali antigeni ne moraju biti patogeni, može se raditi i o polenu) dođe u naš organizam, organizam reaguje pokušavajući ukloniti ta...
Pročitajte više