Stephen Hawking: div fizike

Stephen Hawking je postao jedno od globalnih lica nauke, naročito fizike. I nije ni čudo. Ovaj engleski teoretski fizičar je dao niz doprinosa nauci, ali i komuniaciji nauke te se tako upisao u naučno Hall of Fame

Kao da je odabrao da ode na Pi-dan 2018.(14. mart), kada obilježavamo jedan beskonačni broj i slavimo matematiku, njegovu muzu i pomoćnicu u eskapadama koje je imao u čarobni svijet teoretske fizike. Na Zemlji nije bilo čovjeka koji je izgledao bespomoćnije, a bio jači, veći, poznatiji: bio je pop-ikona nauke. Za njega su znali i oni koji ništa nisu mogli razumjeti njegov doprinos nauci. Slavićemo tvoj rad dok je svijeta i vijeka!

Stephen William Hawking je rođen 8. januara 1942. godine, a preminuo je rano ujutro 14. marta 2018. Njegova porodica je u izjavi za medije rekla kako je otišao tiho, bez patnje. Bio je britanski (engleski) teoretski fizičar, kozmolog, autor niza knjiga i popularizator nauke. Bio je autor i voditelj niza naučno-popularnih serija, a upravo je on imao veliki utjecaj na to da se u proteklom periodu sve više mladih odluči na studij prirodnih nauka, posebno fizike. Bio je toliko popularan da se pojavljivao, bilo kao on lično, bilo kao animirani lik u serijama koje su obilježile generacije i generacije: pojavio se u jednoj epizodi Zvjezdanih staza: Nova generacija te u nekoliko epizoda Simpsona i Futurame.  Drugim riječima, učinio je da nauka bude pristupačna i zanimljiva mlađim generacijama.

Kada je imao 21 godinu, dijagnosticiran mu je rijedak oblik amiotrofične lateralne skleroze (ALS), koja se sporo razvija, ali uništava motorne neruone potrebne za voljne kretnje. Stoga Hawking vrlo rano ostaje paraliziran, mišići mu atrofiraju te mu jednostavne ranje poput gutanja i govora postaju nemoguće. Upravo je ALS bolest za koju se vezuje fenomen “Ice bucket izazova” kako bi se skrenula pažnja na ovo stanje i skupio novac za istraživanja i razvoj terapija. Do kasnih ’70-tih, bolest je toliko uznapredovala da su samo Hawkingovi bliski prijatelji i porodica mogli razumjeti što govori. Na kraju je, usljed tragičnih okolnosti I komplikacija, potpuno izgubio sposobnost govora. 1986. Hawking dobija prvi kompjuter koji je  “pričao” za njega. Na kraju će biti razvijen kompjuter pomoću kojeg je još bolje mogao komunicirati, specifičnim “robotskim” glasom. Upravo će ovaj glas postati jedno od Hawkingovih preoznatljivih obilježja te čak I kada mu je grupa studenata razvila “glas” koji je manje robotski, Hawking će to odbiti, rekavši “kako će me sada ljudi prepoznavati?”

Jasno je da je fizički pojava Stephena Hawkinga dosta uticala na njegovu popularnost i distinktivnost, međutim, njegovi radovi u oblasti teoretske fizike i kozmologije te rad na nizu serija koje približavaju nauku “običnim” ljudima jesu ono po čemu je ostao upamćen. Mogli bismo izdvojiti tri rada koja su oblikovala karijeru ovog velikog naučnika i čovjeka.

Davne 1970. godine Hawking objavljuje rad pod naslovom The singularities of gravitational collapse and cosmology. To je bilo vrijeme kada su se naučnici mnogo bavili problematikom Einsteinove teorije gravitacije, posebno pitanjem crnih rupa i singularnosti. Termin “singularnost” matematički je termin I označava mjesto i vrijeme gdje neka veličina postaje beskonačno velika. Međutim, kako se, bar u apstraktnom smislu, formira singularnost? Ovo je pitanje kojim se Hawking bavio u spomenutom radu. Nadalje, Hawking ovaj rad proširuje u svojoj doktorskoj tezi, koja nosi naslov Properties of expanding universe (“Osobine svemira koji se širi”), gdje postavlja tezu kako je naš svemir mogao poteći od jedne singularnosti na početku vremena.

Zatim, tu je rad Black hole explosions? (“Eksplozije crnih rupa?”) koji je bespovratno povezao ime Stephena Hawkinga sa crnim rupama, tim objektima u svemiru koji imaju osobinu da apsorbuju sve što dođe u njihovu blizinu, jednom kada ti objekti i pojave pređu ono što danas zovemo “horizont događaja”. Da, ovaj rad u naslovu ima upitnik na kraju – Hawking je znao kako privući pažnju ljudi. Fizičari smatraju ako je upravo ovaj rad najvažnija ostavština Stephena Hawkinga: u ovom radu on opisuje ono što danas poznajemo kao “Hawkingova radijacija”. On prvi daje teoretski (matematički) dokaz  postojanja radijacije apsolutno crnog tijela (crne rupe), koja nastaje kao rezultat kvantnih efekata u blizini horizonta događaja. Zapravo, u svom radu, Hawking je pokušavao pomiriti dvije naizgled nepomirljive teorije – Einsteinovu teoriju Opće relativnosti i kvantnu teoriju, a u isto vrijeme je pokazao kako crne rupe nisu baš sasvim “crne” jer osim što apsorbuju, imaju i sposobnost radijacije.

Ipak, njegovo najčuvenije djelo jeste naučno-popularna knjiga A Brief History of Time (“Kratka povijest vremena”) koja ga je lansirala u svijet populariziranja nauke i postavila kao dostojnog nasljednika Carla Sagana. Sam Hawking je izjavio kako se nada da će ostati upamćen po radu na objašnjenu prirode crnih rupa, a ne po gostovanju u Simpsonima. Ostaće upamćen i po izjavama kako za znanje nije opasno neznanje, nego iluzija znanja te da niko nije stvorio svemir i niko ne upravlja našom sudbinom.