Povećanje nivoa ugljendioksida u atmosferi nas čini glupima

Pitate se zašto u posljednje vrijeme ima toliko idiota, kada da živimo film Idiokratija? Zašto ljudi ne umiju donositi zaključke i misliti? Da li nam se samo čini da zaglupljujemo, pošto je to opšti dojam, ili je to zaista tako? Ako jeste, zašto?

Od početka devedesetih godina prošlog vijeka do danas koeficijent inteligencije počeo je da opada širom razvijenog sveta. Ovaj trend prvi su primijetili norveški naučnici koji su proučavali rezultate testova inteligencije vojnih regruta između 1950. i 2002. godine. Prema studiji iz 2009 godine (Flynn, prosečan koeficijent inteligencije 14-godišnjih Britanaca pao je za oko dva boda između 1980. i 2008. godine.

Čini se da je to u vezi s povećanjem koncentracije ugljendioksida u atmosferi, kažu nam naučnici. U radu objavljenom u GeoHealth 20. aprila 2020. pod naslovom "Fossil fuel combustion is driving indoor CO2 toward levels harmful to human cognition", troje američkih naučnika, Kristopher B. Karnauskas s Univerziteta Colorado Boulder te njegove kolegice Shelly L. Miller i Anna C. Schapiro zaključuju kako povećanje nivoa ugljičnog dioksida u uslovima koji nalikuju na kancelariju (office-like, indoors) djeluju pogubno po kognitivne sposobnosti. 

Ako se nivo stakleničkih plinova i dalje bude povećavao, atmosferska razina CO2 će se povećati s oko 411 ppm na 930 ppm do 2100. Udio CO2 u zraku u zatvorenim prostorijama poput kancelarija prati razine CO2 na otvorenom, što znači da bi u uobičajenoj školskoj učionici, u kojoj ljudi također ispuštaju CO2 u procesu respiracije, razina ovog plina mogla dostići 1400 ppm, zaključio je tim. Inače, Environmental Protection Agency (EPA) je 90-tih mjerila oko 1400 ppm  CO2 u zatvorenim kancelarijskim prostorima, dok je ta vrijednost bila još veća u loše ventiliranim školskim zgradama, navodi se u ovoj studiji, pozvajući se na prethodne radove.

Ekstrapolacija iz drugih studija sugeriše da bi na toj razini ugljendioksida rezultati na testu osnovnog odlučivanja mogli biti za 25% niži nego što su danas, a rezultati na testu koji procjenjuje složenije strateško razmišljanje mogli bi biti niži za 50%. Bolja ventilacija zgrade ne bi puno pomogla jer bi razine CO2 na otvorenom bile tako visoke.

Drugim riječima- prozračivanje, jedna od mjera koju mnogi nastanici koriste kada vide da su im učenici otupili i da im se spava - ne bi imala efekta. 

Smanjenje emisija ugljičnog dioksida je, očigledno put ka suzbijanju idiokratije.